Osiguravateljima baš i ne cvjetaju ruže. Nakon lanjskog uzleta životnog osiguranja premije su u padu, a ni pritisak na autoosiguranja ne popušta. S predsjednikom uprave Allianza Borisom Galićem razgovarali smo o stanju na tržištu i promjenama u Allianzu.
Premija vam je pala više od 100 milijuna kuna u prvih osam mjeseci; 12% u odnosu na isto razdoblje lani. Što se događa?
Iako definitivno nije jedna od najboljih godina za industriju osiguranja, nemamo razloga za nezadovoljstvo. Događa se niz strukturnih promjena u upravljanju, ponudi proizvoda i odnosima s klijentima, a za nas će ova godina biti bolja od plana u prihodima te osobito po dobiti.
Najmanje razloga za zadovoljstvo imamo u obveznim autoosiguranjima (AO) gdje nam je tržišni udio pao. Razlog je drastičan pad cijena zbog čega je profitabilnost tog posla znatno smanjena. S druge strane zadovoljni smo rezultatima u kasku, osiguranjima imovine i odgovornosti pa i u životnim osiguranjima. Što se cjelokupnog tržišta tiče, očito je da različiti konkurenti imaju različite strategije pa su neki pad profitabilnosti automobilske odgovornosti prihvatili kao priliku. Slično je i u životnim osiguranjima.
Ona su cijelu ovu godinu u padu, i to nakon najava da bi se uvođenjem poreza na kamate veći udio financijske imovine mogao sliti baš u taj segment...
Najveća promjena na tržištu životnih osiguranja uvjetovana je činjenicom da je davanje garancije na štednu komponentu postalo problematično zbog sve nižih prinosa na obveznice koje čine znatan dio njihova portfelja. Danas je vrlo teško dati garanciju veću od nule, a to za većinu kupaca nije atraktivna ponuda ako nisu uključena i dodatna pokrića.
No, Allianz je ove godine radikalno promijenio životne proizvode okrenuvši se osiguranjima vezanima uz investicijske fondove i vrlo smo zadovoljni prodajnim rezultatima.
Ima li ijedan segment koji dobro posluje? Dopunska zdravstvena osiguranja?
Dopunsko zdravstveno osiguranje posebna je tema. Na tom tržištu dominira HZZO sa specifičnom pozicijom koju privatni osiguravatelji moraju uzeti u obzir pri definiranju svojih ambicija. Stoga bih bio oprezan u procjenama kakve su prilike za uspjeh zbog snažne uloge države u tom segmentu uključujući i politiku cijena.
Prodaja raste u kasku uz poboljšanu profitabilnost, rast prodaje automobila svakako nam pomaže. Umjereno je pozitivan i ciklus u imovinskim osiguranjima, gdje je potencijal i dalje velik. Ubuduće očekujemo i dodatni rast tržišta asistencija.
Koliko još prosječna premija u AO-u može padati?
Oni koji su efikasni mogu ponuditi slične ili iste cijene za određeni proizvod, a nelojalna konkurencija koja cijene spušta nepromišljeno vodi u neprofitabilan i neodrživ biznis. No, oni koji se uspijevaju prilagoditi i podići svoju troškovnu efikasnost mogli bi iznenaditi tržište ponudom još atraktivnijih cijena.
Što mislite o prijedlogu ugradnje kilometraže u cijenu AO-a?
Osiguravajuće kuće dovoljno su zrele da i to uključuju u cjenike. No, procjena nije jednostavna jer profesionalci koji prijeđu 150 tisuća kilometara godišnje mogu biti sigurniji od onih koji odvoze 2000 kilometara, a nisu dobri vozači. Ne bih rekao da je pravi put zakonski regulirati takve stvari. Za osiguravatelje se taj rizik kombinira s nizom drugih faktora i daje konačan proizvod i ponudu.
Izjavili ste da će kamate na štednju za godinu dana biti nula. Je li to pjesnička figura?
Već sada možemo naći ponudu sa stopama između 0,5 i 0,6% čemu treba oduzeti i porez na kamate od kojeg ni država neće puno profitirati. To je nova realnost. Štediše nisu ugodno iznenađeni ponudom novih kamatnih stopa kad dođu produljiti depozit. Takva je situacija i neprilika i prilika. Prilika je za inovativnije proizvode koji doduše uključuju i određeni rizik.
Ni osiguranje nema bajne prinose. Čime kanite privući nove osiguranike?
Ne vjerujem da će banke znatnije izgubiti depozitnu bazu jer mi smo po većini pitanja i navika konzervativna zemlja. Očekujem da će ipak doći do raspodjele klijenata, neki će se okrenuti fondovima i životnim osiguranjima koji za njih postaju atraktivniji.
Police vezane uz fondove imaju nižu proviziju za agente. Leži li tu uzrok slabije prodaje? I zašto onda ne povećate provizije?
Povećanje provizija išlo bi i na teret klijentima, tu nema tajni. Klijenti danas nose veći rizik, a mi osiguravatelji imamo nižu profitabilnost i logično je da to utječe na provizije distributera. To je loša vijest za njih. Dobra vijest za distributere je da su niske kamate prilika da s proizvodima životnih osiguranja i fondova lakše prodru do klijenata i ostvare veće volumene, a time i veću proviziju. Uz nekadašnje bankarske kamate od 5 ili 6% bilo je teško konkurirati.
Vjerujete li i vi da je Hrvatska siromašna zemlja bogatih ljudi s golemom štednjom, što se čulo na nedavnom Klubu poduzetnika koji ste organizirali?
Niti smo mi općenito govoreći siromašna zemlja niti su ljudi bogati. Činjenica je da je i u krizi opstao dio građana koji su očuvali i dodatno povećali štednju. No, nažalost, na velik broj građana ostavila je teške posljedice i mnogi ne mogu ništa uštedjeti. A situacija je takva da se za kvalitetniji život u mirovini moramo pobrinuti i sami. Zato je važno mladima ukazivati da i s malim ulaganjima u sigurnu budućnost mogu dugoročno profitirati.
>> Fondovi rasli sedmi tjedan za redom
Najbolje ukinuti državu i regulatore da možete raditi što želite.Neoliberalni korporativni fašizam u najgorem obliku.