Protupravno prisvajanje imovine, mito i korupcija te kibernetički kriminal na vrhu su najčešće prijavljenih vrsta gospodarskog kriminala u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje revizorske kuće PwC. Na globalnoj razini mito i korupcija te prisvajanje imovine imaju manji udjel, ali je u puno većem porastu kibernetički kriminal, koji i predstavlja puno veću opasnost i financijske posljedice.
Rezultati su pokazali da je 26 posto anketiranih hrvatskih društava u posljednje dvije godine doživjelo neku vrstu gospodarskog kriminala, što je niže od globalnog prosjeka koji je iznosio 36 posto.
- Prema informacijama od ispitanika hrvatske tvrtke nisu poputno svjesne rizika kibernetičkog kriminala i stoga nisu spremne za hvatanje u koštac s takvim prijetnjama - rekla je Martina Butković, direktorica u PwC-u zadužena za forenzičke usluge.
Osim krađe identiteta veća je šteta, rekla je, krađa intelektualnog vlasništva. Istraživanje pokazuje da među ispitanicima manje je onih iz Hrvatske nego globalno koji su doživjeli gospodarski kriminal, ali isto tako domaći alati za otkrivanje prijevara u hrvatskim organizacijama manje su sofisticiraniji i sveobuhvatni. Usto, i veći broj domaćih ispitanika u odnosu na one iz drugih zemalja smatra da lokalne institucije za provedbu zakona nisu prikladno osposobljene i opremljene za borbu protiv gospodarskog kriminala.
Per Sundbye iz PwC-a zadužen za forenzičke usluge u jugoistočnoj Europi dodao je kako i ne postoje u Hrvatskoj učinkoviti kanali za prijavu gospodarskog kriminala, poput telefona za prijavu, koji je u ostatku svijeta telefon za prijavu obično najvažnije sredstvo otkrivanja. Na globalnoj razini najveće financijske posljedice zbog prevara u gospodarstvu imale su tvrtke u Sjevernoj Americi, Aziji i Pacifiku. Kod nas je polovica ispitanika potvrdilo da su novčane posljedice bile u rasponu od 350.000 kuna do sedam milijuna kuna.
I dok se u drugim zemljama podjednak broj prevaranata unutar tvrtke i poslovnih partnera, kod nas je dvostruko više vanjskih prevaranata zbog čega su preporuke da se više pažnje posveti postupku odabira poslovnih partnera. Najveće posljedica gospodarskog kriminala u tvrtkama jesu moral zaposlenika, ugled i poslovni odnos. Sektori koji imaju najveću opasnost u prevarama jesu maloprodaja i roba široke potrošnje, osiguranje, inženjerstvo i građevinarstvo, financijske usluge te proizvodnja tehnologije. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno među 48 tvrtki, većinom privatnih, a na globalnoj razini među njih oko 6.300 iz 115 zemalja.
