Predstavnici 11 poljskih tvrtki iz sektora prerade drveta i proizvodnje namještaja boravili su danas u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tijekom razgovora s čelnicima županije kao i drvnim prerađivačima osnovna tema razgovora bila je mogućnost kupnje slavonskog hrasta lužnjaka za potrebe njihove drvne industrije.
- Najveći problem s kojim se Poljska drvna industrija bori je nedostatak suradnje s državama koje prodaju drvo, posebice hrast. Zato i tražimo države koje su poznate po uzgoju hrasta, ali i drugog drveća kako bi osigurali potrebne sirovine, rekao je Rafal Gruszczynski iz Poljske gospodarske komore.
Dodao je i kako se poljske tvrtke iz drvnoga sektora zanimaju i za razne finalne proizvode koje hrvatske tvrtke mogu ponuditi poput podova, vrtnih garnitura… Prema riječima gostiju iz ove velike europske zelje u poljskoj posluje oko 7.500 tvrtki u drvoprerađivačkoj industriji, a koje godišnje predade 38 milijuna kubičnih metara drveta. Prema riječima predsjednice HGK Županijske komore Vukovar na području Vukovarsko-srijemske županije registrirano je 56 drvoprerađivačkih tvrtki kao i da hrvatska drvna industrija čini 3,5 posto domaćeg BDP-a.
Na skupu domaćih predstavnika drvoprerađivačke industrije i gostiju iz Poljske nazočio je i Tomislav Dubravec, koordinator projekta Ekološke klimatske promjene i problem obnove šuma hrvatska lužnjaka Spačvanskog bazena" iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, koji je govorio o budućnosti hrvatskih šuma i njihovoj eksploataciji.
- Spačvanski bazen pripada kategoriji starih šuma. Projekcije pokazuju kao ćemo za 30-ak godina imati više od 60 posto sastojina hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena 1. i 2. dobnog razreda, odnosno, onih mladih šuma. Sada smo u vremenu kada se ima materijala ali ćemo doći za trideset godina u stanje kada nećemo imati što sjeći. Zato ovih godina moramo biti pametni i izboriti se za održivi razvoj naših šuma". U Spačvanskom bazenu, koji čini petinu svih šuma u Hrvatskoj nalazi se oko 43.000 hektara hrasta lužnjaka, rekao je Dubravec.
>> Drvoprerađivačka industrija prva je osjetila krizu, ali i prva iz nje izašla
