Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Tajni dokument

MMF priznao: Grčku nije trebalo tjerati na štednju i otpuštanja

Christine Lagarde (1)
Press Association/PIXSELL
06.06.2013.
u 09:51

MMF navodi da su prije tri godine podcijenili štetu koju će mjere štednje nanijeti grčkoj ekonomiji

Međunarodni monetarni fond priznao je da je njihova politika štednje u Grčkoj podbacila. The Wall Street Journal došao je u posjed povjerljivog dokumenta u kojemu MMF navodi da su prije tri godine podcijenili štetu koju će mjere štednje nanijeti grčkoj ekonomiji.

Kao i Grci

MMF i Europska unija odobrili su Grčkoj pakete financijske pomoći uz uvjet rezanja javne potrošnje, s naglaskom na nužnost otpuštanja u javnom sektoru. MMF priznaje da to nije bila dobra ideja, ali napominje da im je takva politika prema Grčkoj kupila vrijeme potrebno za ograničavanje razmjera krize u ostalim članicama eurozone. Zemlja je smanjila dug, ali se ekonomija nije oporavila.

– Odmah je bilo jasno da griješe, no MMF štiti poziciju kapitala i vjerovnika. Inzistirali su na rezovima i štednji kako bi kapital što brže naplatio svoja potraživanja. Kapital ima svoje zakonitosti koje nisu nužno dobre za sve, kada ekonomija raste, žele što veći profit, kada dolazi kriza, žele se što prije naplatiti, čime dodatno produbljuju krizu. To su jednostavno ekonomske zakonitosti, a njihova je pozicija takva da su to mogli činiti – komentira ekonomist Ljubo Jurčić, oštar kritičar i MMF-a i domaće ekonomske politike koja je, kaže, prihvatila model štednje, čime je i Hrvatsku gurnula niz fiskalnu liticu.

– Umjesto da naša vlada poveća javnu potrošnju kojom bi se nadoknadio pad privatne potrošnje, mi smo činili obratno, spustili smo državnu potrošnju, digli poreze i cijene energenata i time zemlju gurnuli niz fiskalnu liticu. Isto je bilo i u Grčkoj. Čim je krenula kriza, vjerovnici su rekli dužni ste, morate smanjiti vlastitu potrošnju da nam vratite kredite. Potrošnju je trebalo nevidljivim mjerama preusmjeriti u domaću proizvodnju – kaže Jurčić.

Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević na stvari ipak gleda kroz drukčije naočale.

– Grčka kriza koja se reflektirala u porastu inozemnog duga zapravo je bila kriza ukupne konkurentnosti, kriza ukupne ekonomije, nefunkcionirajućih institucija, rigidnog tržišta rada, nepoduzetničkog ambijenta koji je trajao desetljećima. Grčki je izbor bio štednja ili bankrot i napuštanje eura. Kako bankrot i napuštanje eura nisu bili opcija zbog političkih razloga, ostala je štednja – kaže Lovrinčević i objašnjava da Hrvatska ima sličan problem, dva desetljeća izgradnje loših institucija, političko manipuliranje svime, nedostatak razvoja. Naš je javni dug tih razmjera da ćemo brzo dospjeti u začarani krug te nećemo moći vraćati dugove.

– Hrvatska također nema alternative: ne održi li javne financije, ići će prema bankrotu, a mi nismo u eurozoni kao Grčka i od nas će tražiti da srušimo valutu. Kod nas nije dvojba štednja ili ne, naš je problem što štednju ne prate reforme. Štednja je nužna, ali nije dovoljna da potakne rast. Sama po sebi ona je uzaludna – kaže Lovrinčević.

Komisija se brani

Dužnosnici Europske komisije odbacili su kritike sadržane u MMF-ovu izvješću i odbili ponuditi bilo kakvu izjavu koja bi mogla zvučati kao "moj grijeh".

– Komisija se nikako ne slaže s dvije glavne tvrdnje iz MMF-ova izvješća o tome da je 2010. trebalo provesti restrukturiranje grčkog duga i o tome da nije dovoljno učinjeno u poticanju Grčke na mjere koje bi donijele rast – rekao je Simon O'Connor, glasnogovornik ekonomskog povjerenika Ollija Rehna.

>> Šefica MMF-a neće biti optužena za zloporabu položaja i ovlasti

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije