U organizaciji PwC-a Hrvatska u srijedu se održava konferencija "Kako izbjeći mogućnost stečaja", na kojoj će predavanje održati i Petr Smutný, partner u PwC-u i voditelj tima usluga poslovnog oporavka u Češkoj te srednjoj i istočnoj Europi.
Gospodarska kriza prouzročila je probleme u velikom broju društava. Što je glavni uzrok tome?
Upravljanje likvidnošću u društvima diljem regije često je bilo loše ili nije postojalo, društva su imala visoku razinu zaduženosti, nezdravu strukturu kapitala ili su strateški bila krivo „posložena", a sve je to još naglašenije s početkom gospodarske krize. Takvi izazovi doveli su do racionalizacije poslovanja društava ili su, u manje održivim slučajevima, društva bila prisiljena na stečaj. Iako su početne krize likvidnosti uglavnom prevladane, problemi s bilancom i dalje postoje, dok razne industrije još uvijek čekaju restrukturiranje u širim razmjerima.
Dug i uprava
Je li teret duga bitan razlog što su neke tvrtke unutar iste industrije više okrznute krizom?
U pravilu je riječ o kombinaciji različitih čimbenika koji dovode do teškoća u ispunjavanju financijskih obveza društva. Kao prvo, banke su često odobravale kredite koji su bili osigurani precijenjenom imovinom. Nakon racionalizacije njihove vrijednosti zajmodavci su shvatili da su nedovoljno osigurani pa je počeo zvoniti alarm na uzbunu. Kao drugo, gospodarska kriza rezultirala je niže ostvarenom EBITDA-om što je dovelo do iznenadnog skoka pokazatelja zaduženosti, koji su često vezani za financijske uvjete ugovora, sa 5x na 15x ili čak i više! Štoviše, u nekim zemljama banke nisu bile osobito osjetljive na racionalizaciju svoje izloženosti rizicima, dok su se poslovanja društava širila na sporedne djelatnosti koje nisu imale puno veze s osnovnim poslovanjem, već su društva bila izložena višestrukim založnim pravima, jamstvima i drugim pravnim međuodnosima.
Je li i vodstvo kompanija čest razlog problema?
Prema Globalnom istraživanju PwC-a o stavovima predsjednika uprava, koje je PwC proveo u razdoblju nakon gospodarske krize, 90% ispitanika odgovorilo je da je ključni razlog korporativne nelikvidnosti bio vlasnik u upravi tvrtke, dok je 84% smatralo da je uzrok korporativne krize loše upravljanje. U većini naših projekata s problematičnim tvrtkama uprava je prekasno uočila simptome nadolazeće krize te nije bila spremna ili nije bila u stanju poduzeti odgovarajuće mjere kada je kriza počela.
Pristup restrukturiranju
Iako su vaši slučajevi različiti, koji su bili glavni problemi koje ste morali rješavati i koji su bili rezultati?
Ne postoji opći recept. Postoje zajednički pristupi i alati restrukturiranja koji se moraju primijeniti nakon temeljitog proučavanja društva i vanjskog okruženja u kojem ono posluje. Međutim, jedan opće primjenjivi recept uključuje uspostavu profesionalne i transparentne komunikacije između dužnika i njegovih zainteresiranih strana. To je preduvjet za svako uspješno restrukturiranje, bilo da se provodi sudski ili izvansudski.
Očito je da su problemi slični bez obzira na zemlju?
Iako se alati dostupni stručnjaku za restrukturiranje mogu razlikovati od jednog do drugog zakonskog okruženja, pristup će biti isti. Za svaku situaciju povezanu s restrukturiranjem bit će potrebno utvrditi početnu situaciju, prepoznati dostupne opcije i doći do sporazumnog rješenja koje zadržava vrijednost i omogućuje maksimalan oporavak.
>> Menadžeri se boje rasta poreza i ne namjeravaju zapošljavati
>> Digitalizacija - ključ uspješnog poslovanja tvrtki u budućnosti
