U zemljama poput Češke, Slovačke, Poljske, Njemačke, Danske i Nizozemske smisao poljoprivrede nije samo proizvodnja hrane, nego je i smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima.
Dok se kod nas za proizvodnju peleta sijeku šume, a s druge strane ratari zaoravaju slamu, kukuruzovinu te ostatke soje i uljane repice, češke termoelektrane u svom radu umjesto ugljena, plina i lož ulja koriste agro pelet.
U Hrvatskoj je, čini se, isplativije samljeti trupac, nego iskoristiti poljoprivredne ostatke.
Ipak, to ne želi Darko Grivičić iz Kujnika pokraj Slavonskog Broda koji je izračunao da može povećati dohodak vlastitog gospodarstva za četiri tisuće kuna po jednom hektaru.
- Svi govore samo o drvetu. Ovo je priča u kojoj želim pokazati državnoj administraciji, drugim poljoprivrednicima i samome sebi da je agro pelet isplativ. Planiram napraviti postrojenje, a zatim sušaru i silose. Naravno, sušara će biti pogonjena upravo peletom - rekao je Grivičić.
Prema riječima našeg sugovornika, vrijednost jednog takvog pogona za proizvodnju tone agro peleta na sat je oko 250 tisuća eura.
- Zbog administracije još uvijek ne znamo kad ćemo ostvariti plan. Javili smo se na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Rezultati će biti objavljeni nakon kolovoza, a ako projekt ne prođe aplicirat ćemo na Program ruralnog razvoja - istaknuo je Grivičić i dodao kako dva kilograma agro peleta zamjenjuju litru lož ulja koja stoji 5,17 kuna.
Prema njegovoj procjeni, energija potrebna za proizvodnju jednog kilograma agro peleta stajala bi šest lipa.
Grivičić smatra kako Hrvatska može postati energetski neovisna zemlja sa snažnom i razvijenom poljoprivredom.
- Kada bi HEP, po uzoru na Češku, izgradio male termoelektrane pogonjene agro peletima, osim čistog zraka imali bi i zadovoljne poljoprivrednike. Za šest tona pšenice s jednog hektara ratari će ove godine dobiti oko 6500 kuna, dok se na toj površini nalazi još oko četiri tone iskoristive slame vrijedne deset tisuća kuna. Problem je u nerazumijevanju države i velikim lobijima kojima nije u interesu da hrvatski poljoprivrednici zarade - zaključio je Grivičić.
No, dok ratari vjeruju kako će agro peleti doprinijeti povećanju njihovih budžeta, stručnjak za poljoprivredu Miroslav Kovač smatra da bi spomenuti način zbrinjavanja ostataka mogao biti štetan.
- Možda je sreća što se proizvodnja agro peleta još uvijek nije razvila jer je bitno da nešto ostane i u zemlji kako bi bila rahlija i kvalitetnija. Nije svaka nova tehnologija napredak - naglasio je Kovač.
više ćeš ti kilograma papira i elaborata skupiti nego ćeš peleta napraviti.