Pregled dana navigacija vecernji list Kompanije i tržišta
Luka Rijeka

Gradi se "riječki suhi dok" za 250 milijuna € u Dugom Selu

Prvi hrvatski logistički centar već je nazvan “riječki suhi dok”, a s radom bi trebao početi u roku tri godine i za početak otvoriti 300-njak radnih mjesta.

Gradi se "riječki suhi dok" za 250 milijuna € u Dugom Selu

Foto: Goran Kovačić/Pixsell

S ukupnim prometom suhog tereta od 4,5 milijuna tona, što je desetak posto manje prekrcanih tona roba nego prošle godine, riječka luka na razini je, čak i malo bolja od njih, prosjeka prometa u europskim lukama koje ovu godinu završavaju s oko 12 posto manje prometa nego godinu prije. Prvi je to minus nakon godina konstantnog rasta lučkog prometa, danak globalnoj krizi na tržištu zbog koje su, kažu u riječkoj luci, ovakvi rezultati bili očekivani. Podbačaj neće osjetnije utjecati na poslovanje, financijski će se zabilježiti čak i sitna dobit, a 2011. u riječkoj će luci značiti operacionalizaciju brojnih projekata koji su tijekom ove i prethodnih godina pripremani pa Denis Vukorepa, predsjednik uprave, godinu na izmaku smatra pripremnom i prijelaznom.

– Godina je bila teška, ništa se nije moglo planirati dugoročno, europska tržišta nisu znala što će, kada i koliko prodati, praktički se planiralo iz tjedna u tjedan i u takvoj situaciji naš ukupan promet je realan. Poslovanje je omogućilo redovito servisiranje svih obveza, naš dio kredita Svjetske banke za Rijeka Gateway je podmiren, nitko to nije morao učiniti umjesto nas – kaže Vukorepa.

Podbačaju u ukupnom prometu najviše je kumovalo manje prekrcanog rasutog tereta na terminalu u Bakru, što je izravna posljedica smanjene potrošnje ugljena u europskim termoelektranama, a zbog pomicanja kampanje u poljoprivredi i žetve koja je zbog loših vremenskih uvjeta kasnila, i promet silosa je pao. No, promet svih drugih tereta je rastao, na terminal u Raši vratio se izvoz stoke, promet drva i kamenog agregata na istom terminalu također raste, a kontejnerski terminal Brajdica godinu će završiti s oko 140 tisuća prekrcanih kontejnera, što je pet posto više nego lani pa su kontejneri i dalje zlatan teret.

Prvi od velikih projekata koji će već početkom 2011. godine krenuti u život jest terminal u luci Leget u Sremskoj Mitrovici. Višenamjenski distributivni terminal u Srbiji, za početak sagrađen na 20 tisuća četvornih metara, zajednička je investicija riječke luke i špedicijske tvrtke Transagent, ujedinjenih u tvrtku Ag Transri s hrvatske strane i Luke Leget sa srpske, u koji je riječka luka uložila know-how, informatičku podršku i kontejnersku dizalicu, a druga je strana pak uredila prostor. Terminal u Legetu ima odličan položaj i povezanost željezničke i cestovne infrastrukture sa svim većim središtima u regiji i iskorak je prema intermodalnom sustavu transporta. Iz njega će se distribuirati kontejneri iz Srbije, istočnog dijela BiH i Mađarske u uvozu i izvozu preko riječke luke. Koliko je važno pozicionirati se na tom dijelu tržišta, potvrđuje podatak da je više od polovica tereta u riječkoj luci roba za Srbiju.

Nedavno osnovana tvrtka Cargo centar Zagreb, u kojoj su vodeći partneri Luka Rijeka, HŽ Cargo i Cargo centar Graz, kreće u gradnju prvoga hrvatskog logističko-distributivnog centra za intermodalni prijevoz roba u Dugom Selu pokraj Zagreba, na raskrižju koridora X (Ljubljana – Zagreb – Beograd – Istanbul) i Vb (Rijeka – Zagreb – Budimpešta). Riječ je o investiciji vrijednoj 250 milijuna eura, a terminal bi postupno trebao zauzeti milijun četvornih metara. U tijeku je izrada potrebnih studija i dobivanje koncesije za centar već nazvan “riječki suhi dok”, koji bi s radom trebao početi u roku tri godine i za početak otvoriti tristotinjak radnih mjesta. Sigurnost ovog projekta jamči i strani partner, Cargo centar Graz, koji je sličan centar za intermodalni promet roba sagradio u Austriji.

Od investicija na domaćem terenu, na terminalima Luke u Rijeci, svakako je najveća proširenje kontejnerskog terminala na Brajdici, čija obala do kraja 2011. dobiva novih 150 metara, a do kraja 2012. još toliko, čime će još 50 tisuća kvadrata prostora biti namijenjeno za manipulaciju kontejnerima, a uz novu obalu dubine 14,5 metara, na kojoj će se postaviti još dva kontejnerska mosta, moći će pristajati najveći kontejnerski brodovi.

U Bakru bi na 60 tisuća četvornih metara prostora bivše koksare trebao do polovice iduće godine niknuti automobilski terminal, za što područje, na čemu se upravo radi, treba dobiti status slobodne zone. Za riječku luku bio bi to velik korak jer su automobili teret koji je početkom 90-ih zbog ratnih okolnosti bio izgubljen. Sada postoje realne šanse da se vrati jer su uvjeti koje nudi bakarski terminal – dobra cestovna povezanost i pozadinska skladišta na Škrljevu jak adut u borbi s konkurencijom.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Ključne riječi

Komentari

Registracija
  • -obrisani- -obrisani-

    03.01.2011 u 16:30h

    pridružujem se Belizaru. u Vukovaru je promet preko 4 miliona tona godišnje u 2009. svaki kran može odraditi godišnje nešto manje od milion tona tereta - puta 4... Tako da je malo čudno to da je u Rijeci tako podbacilo
    0 0% 0
  • belizar belizar

    03.01.2011 u 09:31h

    u 2010. promet riječke luke je bio 4,5 mil tona, a u \'mraku\' je najbolja godina imala promet od 15 mil tona. hmmm, dobro je \'na svjetlu\' demokracije.
    0 0% 0
  • eMe eMe

    03.01.2011 u 01:17h

    hvala za ovaj clanak, hvala za dobre vijesti
    0 0% 0
  • -obrisani- -obrisani-

    03.01.2011 u 16:30h

    pridružujem se Belizaru. u Vukovaru je promet preko 4 miliona tona godišnje u 2009. svaki kran može odraditi godišnje nešto manje od milion tona tereta - puta 4... Tako da je malo čudno to da je u Rijeci tako podbacilo
    0 0% 0
  • belizar belizar

    03.01.2011 u 09:31h

    u 2010. promet riječke luke je bio 4,5 mil tona, a u \'mraku\' je najbolja godina imala promet od 15 mil tona. hmmm, dobro je \'na svjetlu\' demokracije.
    0 0% 0
  • eMe eMe

    03.01.2011 u 01:17h

    hvala za ovaj clanak, hvala za dobre vijesti
    0 0% 0