Tvrtka Genos predstavila je još jedan jedinstven uspjeh – u njihovu laboratoriju napravljena je analiza DNK skeletnih ostataka pronađenih u masovnoj grobnici u Ljubuškom i identificirane su četiri žrtve Drugog svjetskog rata ubijene prije 70 godina.
Niz nagrada i priznanja
Među identificiranima je i otac Blage Lauca, rođak Gordana Lauca, vlasnika i direktora Genosa, prvog hrvatskog privatnog laboratorija za analizu DNK. Tvrtka je jedan od rijetkih pozitivnih primjera u Hrvatskoj, ima kontinuiran rast, a njezino je ime prepoznatljivo i izvan granica zemlje, što dokazuje njihova uključenost u šest velikih međunarodnih istraživačkih projekata. Tvrtka je i dobitnica raznih međunarodnih priznanja, a posljednje je dobila od predsjednika Ive Josipovića. Priča o Genosu počela je 2007. kada je G. Lauc, tada sveučilišni profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i Medicinskom fakultetu u Osijeku, htio pokrenuti laboratorij čije poslovanje odskače od rada inertnih fakulteta.
– Htio sam iskoristiti znanja stečena na fakultetu i napraviti nešto što neće biti ograničeno kao institucije u kojima sam radio i koje su se opirale promjenama. Genos je mjesto u kojem mladi mogu ostvariti svoje potencijale i ambicije. To je moja privatna tvrtka, a služi za to da mladi ljudi rade ono što najbolje mogu i žele – kaže Lauc.
U Genosu je zaposleno 29 ljudi. Za takav posao trebalo je dosta uložiti, a svoj prvi milijun Lauc je, između ostalog, zaradio na burzi.
– Ulagao sam u zlatno vrijeme burze, sredinom 2000-ih, kada je rasla više od 50 posto, ali sam na vrijeme izašao jer sam već tada pokretao posao – kaže Lauc.
Nakon toga Genos se najviše financira uz pomoć međunarodnih projekta, a po sudjelovanju u njima među najjačima je u Europi.
– Znanstveno-istraživačke projekte financira proračun EU nakon što Europska komisija utvrdi čija je ponuda najbolja. Tvrtke koje se natječu udružuju se u konzorcije. Ono što moramo imati su znanje, ideja i međunarodna prepoznatljivost. A da to imamo, dokazuje sudjelovanje u šest projekata. Tim novcem najvećim dijelom isplaćujemo plaće i ulažemo u opremu – kaže. Jer za komercijalizaciju proizvoda rok je uglavnom od osam do deset godina.
Personalizirana medicina
Sva Genosova istraživanja usmjerena su personaliziranoj medicini.
– Konkretno – svaka bolest nije jedna bolest nego grupa različitih, a lijekovi pomažu za neke od tih grupa. Pa lijek koji liječnik daje ne mora uvijek pomoći. Mi tražimo biomarker koji će otkriti koji tip terapije trebate dobiti – objašnjava Lauc.
Dodaje da se fokusiraju na područje glikana, gdje su najbolji u svijetu i uključeni u niz istraživanja. Za dijabetes imaju biomarker koji može dati pravu terapiju za oboljele prije 45. godine života, a čime se mogu spriječiti moguće tegobe u kasnijim godinama. Lani su završili personalizirano testiranje koje pomaže u izboru prehrane i vježbi pretilim osobama, uz pomoć genetske slike otkrivaju potencijalno opasne kontraceptive, a i prvi su u svijetu radili analizu DNK za utvrđivanje očinstva iz majčine krvi.
Otvori KEKS Pay
