Fond za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative pokazao je interes za ulazak u male banke i njihovu konsolidaciju. Taj je fond već vodio pregovore s Karlovačkom i Centar bankom, a sada je uključio i Vaba banku, za koju, kako su priopćili iz Vabe, postoji i interes jednog američkog investicijskog fonda. Ime se zbog pravila burzi ne smije znati, ali, kako doznajemo, riječ je velikom fondu s kapitalom od nekoliko milijardi dolara koji ima ozbiljne namjere s Vabom. No, ne isključuju mogućnost ulaska u još neke male banke.
Dubinsko snimanje
Dokapitalizacija Vabe tek bi bio prvi korak američkog fonda, a ta bi im banka bila centar za investicije u cijeloj regiji. Dubinsko snimanje banke namjeravaju završiti u manje od mjesec dana. S obzirom na to da američkog kapitala nema u domaćim bankama, velika je vjerojatnost da HNB s lakoćom odobri njihov ulazak. Nije ni neozbiljan interes Alternative FGS-a, čiji bi kapital u trenutku koji nije lak za bankarski sektor dobrodošao. Osim toga, možda je i vrijeme da ulaganje FGS-ova krene, jer njih pet, koji su osnovani u suradnji s državom početkom godine, nisu još uložili ni u jedan projekt.
Da bi prošla ideja ulaganja u male banke, svoje odobrenje uime države mora dati i HBOR. A u to ne bi trebalo sumnjati jer nakon likvidacije Credo banke upravo se i država uključila u smirivanje situacije na tržištu. Stanje je dodatno uznemirila i izjava iz HNB-a kako su na promatranju još četiri banke, među kojima Kaba i Vaba. No isto tako, ta je izjava i neke male banke natjerala da nakon niza upozorenja počnu razmišljati o dokapitalizaciji ili spajanju.
HNB prijavljen DORH-u
Slučaj Credo banke doveo je i do sukoba Hanfe i HNB-a te je Hanfa prijavila središnju banku DORH-u. Iako se HNB opravdao u dva navrata da nema ništa spornoga u tome što su tri institucije izvukle novac iz Credo banke, jer je do povlačenje došlo na temelju aktivirane mjenice i zadužnice te je po nalogu Fine obavljena ovrha, a da je blokada nastala nakon što je novca ponestalo na računu Creda, u Hanfi od početka tvrde da nije tako te da su te institucije do novca došle kada je račun već bio blokiran, a zbog njih odblokiran. U utorak je zagrebačko tužiteljstvo zatražilo od HNB-a da hitno dostavi očitovanje o obavljenim isplatama.
– Odgovorit ćemo u što kraćem roku – potvrdio nam je guverner HNB-a Željko Rohatinski. HNB, istaknuo je, i dalje stoji pri svojim tvrdnjama da je isplata obavljena u skladu sa zakonima
Banke trebaju biti nacionalizirane ili u krajnijim slučaju od neke napraviti tzv \"Credit Union\" gdje je svaki štediša suvlasnik ...............