Više od 27,5 mlrd kn investirala je industrija osiguranja u hrvatsko tržište – u državne vrijednosnice i obveznice, raspolaže imovinom vrijednom 36 mlrd kn i prirodan je partner za rješavanje problema mirovinskog i zdravstvenog sustava s kojima se država sama ne može nositi, no dosad to nije prepoznato. Poručili su to sudionici konferencije Dani hrvatskog osiguranja u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i HGK, koja je okupila oko 400 predstavnika struke i nikad veći broj predsjednika uprava u 11 godina održavanja.
- Kad čujem koliko ovdje novca ima, čudi me da nema nikoga iz države – prokomentirao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić na panel diskusiji o odnosu gospodarstva i osiguranja.
"Hrvatskom tržištu nedostaju projekti"
Viška novca za ulaganje imaju i mirovinski fondovi koji, kako kaže Dubravko Štimac, predsjednik PBZ Croatia osiguranja, idu okolo, guraju i nude ulaganja. - Što nedostaje hrvatskom tržištu? Projekti! Nama je zadatak ulagati, ali naprosto nema projekata. Sad se nešto priča o monetizaciji, mi smo od početka u to uključeni, međutim, hoće li je biti, ne ovisi o nama. U energetskim projektima prirodni smo partneri, ali ima li neko skladište zemnog plina da u njega uložimo? - žali se Štimac.
Prilično je žustra bila rasprava o mogućnostima jačeg angažmana osiguravatelja u zdravstvenim osiguranjima i štednji za mirovinu. - Imamo diskriminatorni tretman u odnosu na dobrovoljne mirovinske fondove, a radimo gotovo isto, oni imaju državna poticajna sredstva i olakšice za poslodavca, mi nemamo – otvorena je Saša Krbavac, predsjednica uprave Uniqe.
"Kad se povećaju štete, morat ćemo povećati cijene"
Čelnik Croatia osiguranja Sanel Volarić smatra da nije uloga države dati milijardu kuna proračunskog novca za obnovu kuća stradalih u poplavama te da se manjim dijelom tog iznosa moglo subvencionirati osiguranje imovine i napraviti puno. - Što se tiče životnih osiguranja, izbacivanje iz Zakona o porezu na kamate je dobar potez, ali nije dovoljan. Država bi trebala razmisliti o izjednačavanju statusa s dobrovoljnim mirovinskim sustavom, da se smanji pritisak na državni mirovinski sustav – slaže se i Volarić.
Slične poruke čule su se tijekom cijele konferencije. Damir Zorić, predsjednik upravnog odbora HUO-a i predsjednik uprave Euroherca ističe da bi investicijski potencijal osiguranja porastao i osigurao državi dodatna sredstva, kad bi poslodavcima zdravstvena i životna osiguranja zaposlenika bila porezno priznati izdatak. Gordana Letica, članica upravnog vijeća Hanfe, govorila je pak o puno restriktivnijem regulatornom okviru u kojem se od osiguranja očekuje provođenje stres testova te o liberalizaciji u autoosiguranju koja može dovesti do preniskih cijena, većih troškova pa i ugroženosti poslovanja, a u konzekvenci do nemogućnosti isplate štete, likvidaciji poslovanja i aktivaciji Garancijskog fonda. S druge strane, police će se individualizirati prema stvarnim potrebama korisnika.
- Inzistirat će se na formiranju premije i pričuva prema aktuarskim metodama. Kad se povećaju štete, morat ćemo povećati cijene, to se ciklički događa na svakom tržištu. Pitat ćemo kako se odlučujete za akcije, kako odobravate popuste... Hoćete li manjak premije iz u u minusu pokrivati iz drugih vrsta osiguranja; autoosiguranje više nije toliko profitabilno. Iz čega ćete nadoknađivati ili će se pribjeći promjeni cjenika? - pita Letica.
>>Veće plaće, ali i novi porez za 400.000 štediša
>>Alen Premužak: Na početku nam je pošta izgledala kao kineski dućan
Gospodo osiguravatelji, vidimo puste milijarde ste nagomilali pa je valjda i vama nešto na prstima slijepljena ostalo. Ali izgleda ni to vam nije dosta.