Iako ceremonijalni, politički, modni i ini mačori zacijelo neće imati bitnih prigovora na inauguraciju predsjednika dr. Ive Josipovića, kako zbog odjevne i koloritne usklađenosti, diskretnosti, ali ipak dostojanstvenosti dostojne svečanosti te osobito zbog činjenice da predsjednik, a ni njegova supruga i kći, slučajno ili ne, nisu imali na sebi čak ni najmanji crveni detalj, u prvim komentarima nezamijećen je ostao nedostatak jednog državničkog “modnog detalja” – predsjedničke lente.

Zastava i lenta simboli su predsjednika Republike Hrvatske i prema Wikipediji “u upotrebi nije viđena od 2000. godine iako je njena uporaba propisana u zakonom određenim prilikama”. Prvi smo je put vidjeli kad ju je bivši predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić stavio o desno rame prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Predsjednikov prethodnik Stjepan Mesić očito je lentu odbacio u neki skriveni kutak Predsjedničkih dvora, čime je već od samog početka simbolično naglasio kako će njegovo obnašanje predsjedničke dužnosti biti lišeno svake pompoznosti. Je li se i dr. Josipović vodio sličnim motivima, je li se lenta zagubila ili je jednostavno zaboravljena kao dio ceremonijala, tek trebamo doznati. Mesić nije trpio nikakve kritike zbog lente jer čak i da je kršio zakon, to se uklapa u njegov stil vladanja i potrebu distanciranja od Tuđmana.

Međutim, ne samo zbog stručne vokacije i činjenice da su pravo, pravda i pravednost najčešće izgovorene riječi u prvom predsjedničkom govoru, kao pitanje poštovanja zakona nameće se jesu li dr. Josipović, a i predsjednica Ustavnog suda dr. Jasna Omejec smjeli u svečanoj ceromoniji izbjeći i taj detalj. Izričući svečanu prisegu, dr. Josipović je prvo izgovorio: “Kao hrvatski državni poglavar držat ću se Ustava i zakona.” Doduše, osim sadržaja prisege, scenarij inauguracije nije propisan.

Međutim, Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, koji je na snazi od prosinca 1990. propisuje: “Lenta predsjednika Republike Hrvatske je znak predsjedničke časti” te se potom iznimno precizno propisuje njezin izgled, trobojnica, zlatni obrub, grb ukrašen s jedne strane izvezenim zlatnim grančicama hrasta, a s druge zlatnim grančicama masline. Propisano je i kako se pa i kada lenta nosi “u posebnim svečanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje Republike Hrvatske: na Dan državnosti, pri predaji priznanja, kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika i u drugim svečanim prilikama”. Inauguracija je nedvojbeno jedna od takvih prilika.

Za nedavne izborne kampanje, u intervjuu Vjesniku, jedan od predsjedničkih kandidata dr. Andrija Hebrang, govoreći o potrebi jačanja državotvornog ponosa, istaknuo je kako će se zalagati za obnovu državnih obilježja, pa je uz zastavu, Oltar domovine te počasnu gardu spomenuo i predsjedničku lentu “što postoji u svim zemljama Europe”. Doduše, na Wikipediji se tvrdi da lentu kao simbol predsjednika imaju uglavnom u Južnoj Americi i Africi. No, bez obzira, zakon je zakon, zar ne?