Prema izmjenama Zakona o potrošačkim kreditima koje je pripremila i predstavila Vlada banke će opet moći mijenjati kamate kako im odgovara. Nije nedvosmislen skup parametara prema kojima će se kamate moći mijenjati niti se banke obvezuju da u ugovor unesu formulu po kojoj će se to činiti, pa će odlučivati interes i samovolja. Sadašnja vlast, u tome se ne razlikujući od prethodnih, nastavlja politiku kolonije koja se ne želi zamjeriti svojim inozemnim gospodarima. Više od 95 posto hrvatskih banaka u vlasništvu je stranaca.

Prodane su među ostalim i pod pritiskom mita o privatizaciji, kojim se po glavi javnosti udara više od dva desetljeća. Tek kad je taj mit učinio svoje, istoj toj javnosti stidljivo je priopćavano kako u pojedinim moćnim zemljama u Europi država ima i do 40 posto vlasništva u bankama. A naša se draga država želi osloboditi i ono malo banaka što je ostalo u njezinu vlasništvu, pa sada traži kupca za jedinu značajniju hrvatsku banku, Poštansku banku. Značajnu i po tome što je posljednjih godina povremeno spominjana kao jezgra neke buduće moćne nacionalne banke koja bi kreditirala hrvatsko gospodarstvo.

>>Potrošači bez zaštite: Banke će mijenjati kamate kako im odgovara

Ali tko bi se u Hrvatskoj usudio takvu banku stvoriti! Tko bi se usudio dirnuti u profit “naših prijatelja” u Europi, tko bi se usudio riskirati te Hrvatsku udaljiti od “milenijskoga projekta”, to jest od ulaska u Europsku uniju! A ponovimo još jednom koliko smo kad je samo riječ o bankama platili tu sklonost “naših prijatelja” i to približavanje “milenijskom projektu”.

Dakle, hrvatske su banke sanirane sa oko 87 milijardi kuna a strancima su prodane za oko pet milijardi! U posljednjih desetak godina strane su banke u našoj zemlji imale čistoga profita oko 50 milijardi kuna, a dobiti im nisu smanjivane ni u posljednjim godinama recesije. Poznate su žalopojke hrvatskih gospodarstvenika o nepodnošljivim kamatama na kredite te to da te banke radije kreditiraju građane koji kupuju proizvode što se uvoze iz matičnih zemalja tih banaka.

Inozemne se banke u Hrvatskoj nikad nisu potužile ni na hrvatsku Vladu ni na Hrvatsku narodnu banku, jer im je država uvijek išla na ruku. Moglo bi se reći da su one stvarna, opipljiva vlast u Hrvatskoj, jer upravljaju svime bitnim za materijalnu (ne)moć Hrvatske – njezinim financijama, gospodarstvom, uvozom i izvozom.

Strani su se pak gazde pobrinuli da sve uvijek radi kao podmazano pa su tako od Željka Rohatinskog, donedavnoga guvernera HNB-a, preko medija stvorili nacionalni mit, a u Londonu mu i dali nagradu kao svjetskom guverneru godine.

A menadžeri, plaćenici Hrvati, koji vode najmoćnije banke, kad se zbroje plaće i premije, godišnje uberu i do pet milijuna kuna! Tako su plaćeni i menadžeri nekad strateških državnih tvrtki koje su također prodane strancima, a toj će se podmitljivoj eliti sada pridružiti i oni iz političkoga miljea ili od politike odabrani koji će na dužnostima u tijelima EU zarađivati i 20 tisuća eura mjesečno.

Hrvatsku su, dakle, prodali i prodaju je oni koji su prodali i prodaju i sebe. Lakoća s kojom se sada prodaju Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje samo je nastavak one lakoće s kojom je nacionalna bogatstva rasprodavala Račanova koalicija. Ne treba se, dakle, čuditi što neće biti bitnih novosti u zakonskim odredbama koje bi mogle imalo ugroziti strane profite.

A neće ih ugroziti ni novi guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je i najavio da će nastaviti politiku svoga prethodnika Rohatinskoga. I dalje će se pogodovati uvozu a gušiti izvoz, banke će i dalje kamatama i naplatama svih mogućih usluga cijediti građane i nepovoljnim kreditima rezati krila gospodarstvu kojemu se toliko podrezana da je i zaboravilo može li poletjeti.

>>Vujčić: Samo neinformiran čovjek uzeo bi mene ako želi poslušnika

I dalje će se na kraju tromjesečja, polugodišta ili godine objavljivati pad gospodarstva, pad standarda građana, pad zaposlenosti, i – golemi profiti banaka. Ionako već operušane i dalje će nas “naši prijatelji” iz Europe perušati i tapšati po ramenu kao “uzor za regiju”.

>>Odzvonilo naplaćivanju opomena i obavijesti o troškovima