Kada je VBZ prije tri godine objavio povijesni roman Hilary Mantel “Wolf Hall”, u nas je ta knjiga prošla podosta nezapaženo. Nije joj pomogla ni činjenica da je za nju autorica dobila Bookera. No kada je za drugu knjigu iz povijesne trilogije o engleskom političaru Thomasu Cromwellu, dakle za roman “Privedite tijela”, Hilary Mantel dobila drugog Bookera, bilo je jasno da je riječ o odličnom izdavačkom njuhu. A VBZ ih je i oba objavio, i to u prijevodu Petra Vujačića, a uredio ih je Marko Pogačar. I oba su romana napisana vrlo slično, neuobičajeno seriozno za beletristiku, s jako mnogo (možda i previše) glavnih i sporednih likova, titula, povijesnih činjenica i jako puno sumorne tudorske atmosfere.
Pisati romane u nizu o vladavini zloglasnog kralja Henryja VIII. doista je velika lutrija. O tom očito inspirativnom kralju postoji iznimno velik broj knjiga, studija, on je ovjekovječen na filmu, u TV serijama, o njemu i njegovu patološkom odnosu prema suprugama uči se na najraznorodnijim fakultetima, a neki su se operni skladatelji, primjerice Gaetano Donizetti, itekako pozabavili likovima kao što je to Anne Boleyn. Čemu se onda ponovno vraćati toj temi? I to u čak nekoliko opsežnih knjiga? No Hilary Mantel je riskirala i profitirala. I fokus svog literarnog, ali i povijesnog interesa stavila je ne na moćnog kralja i njegove i ne baš tako nemoćne kraljice, nego na Cromwella, kraljevog prvog ministra i suradnika i njegovu krhku pojavnost jer je potpuno ovisio o volji jurodivog suverena. A bio je osoba bez porijekla i imetka i na početku njegova životnog puta ništa nije upućivalo na moćnu poziciju koja ga je u životu dočekala.
Henry VIII. svojim brojnim izabranicama nikako nije mogao oprostiti da mu nisu mogle roditi zdravog muškog nasljednika, no baš su te izabranice krucijalno utjecale na njegovo (ne)kraljevsko ponašanje i odlučivanje. Stoga se u romanu “Privedite tijela” koji kronološki prati epilog supružničke i ljudske veze kralja Henryja VIII. s Anne Boleyn autorica pozabavila i seksualnim običajima iz tog vremena, ali je pri pisanju tih stranica strogo bila u rukavicama. Osim Anne Boleyn, u knjizi “Privedite tijela” dosta je prostora zasluženo dobila i prva supruga Henryja VIII., nesretna kraljica Katarina Aragonska. Stoga će ovaj roman zaintrigirati i ljude koje ne zanima ponajprije engleska, a onda i europska povijest, nego i ljubavni romani o netipičnim bračnim i izvanbračnim vezama. U opisivanju takvih veza Hilary Mantel ipak je obzirna, prava engleska dama koja će prije reći premalo nego previše.
Ipak, često je njeno ipak fikcionalno pero ubojito, direktno, skalpelski oštro, beskrupulozno, okrutno. Ono što je bilo dopušteno ili što je bilo tolerirano na tudorskom dvoru, danas bi, u ovo raspomamljeno globalističko doba, kada nam se čini da nema nikakvih jedinstvenih moralnih uzusa, bilo doživljeno kao krajnji užas i neukus. Zato su povijesni tudorski romani Hilary Mantel sa svim svojim zakučastim nivoima izazovna literatura koja nas uči kako povijest ne samo da nije učiteljica života nego nekada i strelovitim galopom juri unatrag. A što ćemo s Thomasom Cromwellom? Kakvu će ocjenu nakon čitanja romana Hilary Mantel dobiti taj lik? Na mahove, on je brižni otac i suprug, a na mahove lukavi manipulator koji se poigrava tuđim roditeljskim osjećajima i frustracijama vitlajući krvničkim mačem. Thomas Cromwell, čovjek od krvi i mesa, dresiran za preživljavanje, kao da je naš suvremenik.
>> Hilary Mantel dobila drugog Bookera za povijesni roman
