Dok je lani 53 posto stanovnika Hrvatske u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, ove je godine taj broj pao na 51 posto. Prema istraživanjima GfK s kojima je u podne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici otpočela Noć knjige svaki peti stanovnik Hrvatske kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. Podaci o čitanosi i kupovini knjige i dalje su loši, pa i manje ljudi posuđuje knjige u knjižnicama, ali raste broj kupovina u knjižarama, ali i broj tableta, pa tako iz godine u godinu ipak jača pozicija e-knjige u Hrvatskoj.
Što se tiče tko najviše čita, opet su se istaknuli Zagrepčani, ali i Primorje i Dalmacija, a podbacili su Slavonci i stanovnici sjeverne Hrvatske. Više čitaju oni koji su obrazovaniji, ali i žene i mladi do dvadeset i pete godine života. Knjige se najviše posuđuju u knjižnicama (51 posto), od prijatelja (38 posto), dok trećina ispitanika i posuđuje i kupuje knjige. Najviše se čita beletristika, a domaće autore preferira 19 posto čitatelja knjiga. Oni koji kupuju knjige u prosjeku kupe dvije knjige godišnje. Nešto je porasla kupovina knjiga po knjižarama, ali zato pada kupovina na kioscima. I dalje 51 posto ispitanika tvrdi da knjige ne kupuju jer ih ne zanimaju i ne trebaju. Zabrinjava da taj postotak postojano raste. Problem je i da se manje kupuju knjige za djecu.
Ministarstvo kulture želi utjecati na situaciju pa je baš jučer u podne na web stavilo nacrt Strategije poticanaj čitanja, a pohvalilo se i da je povećalo potpore za subvenciju autorima za 800.000 kuna, a pregovara se i o kreditnoj liniji za nakladnike i knjižare putem HBOR-a.
Ko ce knige citati ljudi nervozni problema ko u prici a vi davite s knigama.