Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
jakov pehar, predsjednik bosanske HAZU

Razlike između Hrvata, Bošnjaka i Srba pretočit ćemo u bogatstvo

Jakov pehar
Foto: Stojan Lasić/Večernji list/Arhiva
17.08.2014.
u 17:10

Ne daj Bože da smo zatvoreni klub samo za Hrvate. Mi smo akademija koja pokriva cijelu BiH, a o to najbolje govori i sastav akademika

U BiH je nedavno osnovana Hrvatska akademija za znanost i umjetnosti (HAZU) BiH, što je odraz društvene realnosti te zemlje. Uz akademiju ANUBiH, koja je osnovana 1966. u bivšoj jugoslavenskoj republici, u zemlji postoje i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske te Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti. Osamdesetpetogodišnji prof. dr. Jakov Pehar, koji je bio jedan od utemeljitelja Univerziteta Džemala Bijedića 1977. godine, petnaest godine poslije, u vihoru rata, iz pepela podizao Sveučilište u Mostaru, utemeljio je 2014. HAZU BiH i postao njezin prvi predsjednik. Kruna 60-godišnje znanstvene karijere je utemeljenje HAZU, koja je nastala potkraj lipnja u Mostaru kao plod 21-godišnjeg rada i priprema. Utemeljenje ove institucije pokušao je osporiti dio bošnjačkih političara i politika u BiH.     

Što je HAZU BiH, što je cilj ove institucije?

Ja nisam pristao na osnivanje bilo kakve udruge, nego isključivo na donošenje zakona na temelju kojega je utemeljena Akademija. Četrnaest godina otkako je Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost BiH odlučilo krenuti u osnivanje akademije, donesen je zakon. Uspostavili smo akademiju po univerzalnim kriterijima. Kriteriji su prepisani od HAZU-a iz Zagreba, Akademije iz Pariza, Beča i Sarajeva. Ovo je povijesni događaj jer prvi put hrvatski narod u BiH ima akademiju.

Tko je birao akademike budući je bilo pokušaja osporavanja pojedinih članova?

Znanstveno-obrazovne institucije kandidiraju pojedince za akademiju. Često smo raspravljali o kandidatima ovdje u Mostaru i Sarajevu. Sveučilište je uspostavilo i svoje povjerenstvo. Kandidati su donijeli svoje curriculume, a povjerenstvo je izabralo matičare koji su dali ocjene o kandidaturi. Tako je sedam matičara bilo iz HAZU, pet članova ANUBiH-a i jedan je član Akademije Republike Srpske. Dakle, akademici biraju akademike, a ne ulica.

Može li se akademija u nacionalnome smislu ocijeniti hrvatskim pandanom akademije koja postoji u Sarajevu, koja se uglavnom vezuje za Bošnjake, i one u Banja Luci, koja je akademija Republike Srpske?

Treba reći da je uz ANUBiH u Republici Srpskoj 1993. osnovana akademija, nakon čega je uspostavljena Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti. Nakon toga je nastala Hrvatska akademija za znanost i umjetnost. Ovo je pitanje znanosti, umjetnosti i kulture jednog naroda. Sve to skupa ostvarit ćemo u zajedništvu s drugima uz poštovanje svih naših različitosti. Različitosti koje postoje među Bošnjacijma, Srbima, Hrvatima i ostalima treba pretočiti u bogatstvo i zajedništvo. Imat ćemo kao plod toga znanost, umjetnost i kulturu na višoj razini.

 Iz dijela političkog Sarajeva otvoreno su kritizirali stvaranje akademije. Kako na to gledate?

Federalni ministar obrazovanja Damir Mašić (SDP BiH) bio je najglasniji. A ja mu odgovaram da je bilo najpametnije da je šutio. On nije ni kompetentan, ni pozvan da o tome sudi, kao ni neki drugi profesori. Zanimljivo je kako nisu ranije našli za shodno komentirati osnivanje Bošnjačke akademije ili ANU Republike Srpske.

Kako komentirate činjenicu da se osnivanje akademije pokušalo izravno povezati sa stvaranjem trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, a to se u pravilu događa svaki put kada Hrvati osnivaju neku nacionalnu instituciju, koje se ionako mogu pobrojoti na prste jedne ruke?

Znam da se pokušava povezati našu akademiju s osnivanjem hrvatskog entiteta. A ja im odgovaram: “Ne”. Nema to nikakve veze s trećim entitetom. Akademija nije stranačko pitanje niti je stranački problem. No, mi nećemo šutjeti ni o tim društveno-političkim pitanjima i jasno ćemo se prema njima odrediti, ali na akademski način.     

Da budem izravniji, je li ovo zatvoreni klub za Hrvate iz Hercegovine?     

Ne daj Bože. To mi se znalo spočitavati, ali ja ističem da je riječ o akademiji koja pokriva cijelu BiH. A o tome najbolje govori sastav akademika iz Posavine, Orašja, Tuzle, Sarajeva, Mostara, pa i iz Zagreba otkuda nam dolazi gospodin Zijo Duraković. Zato akademija nije zatvoreni klub.

Jesu li znanost i istraživanja podcijenjena u društvu BiH?

Mi gotovo da i ne možemo govoriti o znanosti u BiH. Ne izdvajaju se gotovo nikakva sredstva za znanost, osim nekih povremenih svota za koje se ne zna u čije ruke dolaze. Mi, de facto, danas nemamo nijedan znanstveno-istraživački projekt prema svim pravilima. To su razvojni projekti i primijenjena istraživanja, koje ne treba podcjenjivati, ali pravo se siromaštvo vidi kad se zna koliko se novca izdvaja za fundamentalna istraživanja. A ako je to već tako, onda bi se makar trebalo koristiti znanjima iz inozemstva koja onda možemo provjeriti u našim uvjetima. To je cilj akademije.

Kako su na osnivanje ove akademije reagirali u HAZU?

Dali su svesrdnu potporu. Sve su nam dokumente dostavili, pomagali su nam u organizacijskome smislu. Gospodin Kusić, predsjednik HAZU, čestitao nam je na ovome potezu.

A kako su se postavili iz ANUBiH-a?

Mnogi su postavljali to pitanje. Tri akademije koje su organizacijski samo po etnikumu razvrstane, a ne po sadržaju, sjest će i odrediti se prema ANUBiH. Ova je akademija stvorena 1966. Ima svoje ljude i rezultate koje treba poštovati. Razgovarao sam s predsjednikom ANUBIH gospodinom Božidarom Matićem koji nije osporavao našu ideju.

Imaju li Hrvati u BiH dovoljno samostalne supstancije, potencijala razvijati i održati na potrebnoj razini ovu akademiju?

Mi smo tek na početku. Imamo 23 člana. Samo u Hrvatskome društvu za znanost i umjetnost imamo 250 članova, od čega je više od 200 doktora znanosti koji će biti potencijal. No, otvoreni smo i za vanjske, dopisne članove.     

 Zašto intelektualci šute, zašto su premalo društveno prisutni?

Intelektualci ne smiju šutjeti i biti kameni spavači. Sveučilišni profesor nije samo profesor za katedrom nego i na ulici, na javnom mjestu i mora to pokazati svojim ponašanjem, javnim stajalištima, sudjelovati u oplemenjivanju ovoga društva.     

>> Hrvati su ćirilicom pisali katoličke tekstove, djela na čakavici...

Ključne riječi

Komentara 1

IM
Immanuell
11:29 06.09.2014.

Pogledajmo samo što je zemlja pravog apsurda...... Bošnjaci imaju svoju Akademiju, Srbi svoju i Hrvati svoju. Bošnjaka ima cca 2 milijuna, Srba cca 1,5 milijun i Hrvata cca 450 000. Svi žive u umjetnoj tvorevini BiH koja jedva da ima 50 000 km2 i smještena je na Balkanu. Umjetna tvorevina ima cca 25% nepismenih i 40 - 50% onih sa završenim 4. razredom, odn. 8. razredom osnovne škole. Nezaposlenost je 50%. Moto stanovništva: bježi van iz zemlje što te noge brže nose i čim prije možeš. Od predratnog industrijskog monstruma nije ostao kamen na kamenu. Hrvati govore svoju istinu, Srbi svoju, a Bošnjaci svoju. Umjetna tvorevina je protektorat pod UN - om i ima zastavu koju je osmislila međunarodna zajednica. Težnja Bošnjaka: stvoriti muhamedansku državu usred Europe. Težnja Srba: ujediniti se s "majkom" Srbijom u jednu državu. Težnja Hrvata: ponovo osnovati HZHB i učiniti je teritorijalno jednakopravnom kao što su ostala dva entiteta. Svi teže da im entiteti - buduće državice, budu etnički što čistije, odn. jedni mrze ona druga dva entiteta. I u takvom cirkusu ovi likovi iz bajke stvorili su sami sebi okruženje jedne akademije, te ga lamataju jezicima uvjeravajući valjda same sebe da je njihovo postojanje prava stvar..... I kao, ne, nikako nije to rezervirano samo za Hrvate, otvoreni smo svima, jer je to zaboga, znanstvena ustanova, isto kao i ona u RS što je otvorena za Hrvate, moš si mislit...... Nevjerojatno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije