“Pripadam plemićkoj obitelji Esterházy i onda kada ih se spominje po dobru i kada ih se spominje po zlu. To uspoređujem s pripadnošću određenoj naciji. Ne razumijem ljude koji su ponosni što su Mađari ili Hrvati. No, ponosim se jer u Frankfurtu postoji odličan restoran, a ja sam došao na njihov jelovnik. Riječ je o jastogu na način Pétera Esterházyja. To jelo stoji 40 eura”, rekao je za Večernji list na sajmu knjiga u Puli u prosincu 2003. godine veliki madžarski prozaik Péter Esterházy, koji je preminuo u rodnoj Budimpešti u 66. godini nakon teške bolesti.
Esterházy, školovani matematičari i fizičar čiji su preci pripadali jednoj od najbogatijih i najmoćnijih, ne samo mađarskih plemićkih obitelji, bio je autor velikog opusa. Životno mu je djelo opsežan roman “Harmonia caelestis” koji je objavila Fraktura u prijevodu Xénie Detoni, knjiga u kojoj piše o pola milenija dugoj obiteljskoj povijesti.
Kada je pak saznao da mu je otac bio tajni suradnik mađarskih komunističkih vlasti (pod kodnim imenom Csanádi), romanu je dodao osobni predgovor nazvavši ga “Poboljšano izdanje”. Velik su uspjeh u domovini i svijetu imale i njegove “Žene” (u toj je zbirci i jedna priča inspirirana jednom zagrebačkom uspomenom), “Hrabalova knjiga”, “Njemačka u šesnaestercu”, “Ništa od umjetnosti”, “Jednostavna priča zarez sto stranica”...
Dobio je Esterházy brojne nagrade, od one Herderove do Vilenice ili frankfurtske mirovne nagrade njemačkih izdavača. Jednu je knjigu, “Sedamnaest labudova” objavio i pod ženskim pseudonimom Lili Csokony. Djela su mu prevedena na tridesetak jezika, a kritičari su ga ubrajali među najveće mađarske pisce današnjice uz nobelovca Imrea Kertésza i Pétera Nádasa.
