I dok je 2016. godine jednu knjigu godišnje pročitalo 47 posto stanovnika Hrvatske, ove godine taj se broj popeo na 53 posto, što je još uvijek lošiji statistički podatak nego 2011. kada je jednu knjigu godišnje u prosjeku pročitalo 56 posto stanovnika Hrvatske. Sudeći prema podacima agencije GfK, koja za potrebe Noći knjige već šest godina istražuje tržište knjiga u Hrvatskoj, i to na uzorku od tisuću ljudi starijih od 15 godina, oporavlja se i trgovanje knjigama. Tako je u ova prva tri mjeseca svaki četvrti građanin Hrvatske kupio barem jednu knjigu, dok je lani taj postotak iznosio samo 19 posto, a 2011. godine ipak 31 posto stanovnika.
Tamara Kraus iz GfK na otvaranju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu optimističnije podatke o čitanosti i kupovanju objasnila je i činjenicom da je lani kupovna moć hrvatskih građana porasla za 400 eura.
A čita li se u Hrvatskoj više ili manje nego u drugim zemljama? I dok je prije dvije godine u Hrvatskoj barem jednu knjigu godišnje pročitalo 55 posto stanovnika, rezultati najnovijeg internetskog istraživanja čitanosti po zemljama svijeta (u koje nije bila uključena Hrvatska) pokazuju da najviše čitača ima u Kini, gdje barem jednu knjigu mjesečno pročita čak 86 posto stanovnika, a najmanje u Belgiji, gdje taj postotak iznosi 57 posto. Njemačka je na 68 posto, Južna Koreja na 59, a Rusija na 75 posto.
Tko u Hrvatskoj čita knjige, u prosjeku ih godišnje pročita četiri, a više od prosjeka čita se u Zagrebu i Primorju. Više od prosjeka čitaju i osobe u velikim gradovima, visokoobrazovane osobe, žene i mlađi od 24 godine. Ljudi koji čitaju uglavnom ih posuđuju (46 posto u knjižnici, 35 posto od prijatelja)
I dok je lani 49 posto ljudi knjige kupovalo u knjižarama, ove je godine taj postotak ohrabrujuće skočio na 53 posto. No zato se smanjio postotak ljudi koji knjigu kupuju na kioscima (ne uz novine), i to s lanjskih 29 posto na ovogodišnjih 22 posto. Broj kupnji na internetu porastao je s četiri posto na devet posto. Više od polovice kupaca kupuje knjige s popustom, a i dalje raste broj nezainteresiranih za knjige. Tako čak 59 posto ispitanika tvrdi da knjige ne kupuju jer im ne trebaju i jer ih ne zanimaju, što je za sedam posto više nego lani.
Ministricu kulture Ninu Obuljen-Koržinek oraspoložili su podaci o većoj čitanosti knjiga te je najavila donošenje nacionalne strategije o poticanju čitanja i novi zakon o knjižnicama.
Glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić pohvalila se da će se u Noći knjige, manifestaciji koja ove godine iznimno traje četiri dana, održati oko tisuću pedeset događanja.
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić ponosno je najavio da će se od 3. do 7. svibnja u Splitu održati prvi Mediteranski festival knjige, svojevrsno čedo Noći knjige, koju smo ove godine izvezli i u Bosnu i Hercegovinu.
Preostalih 2 000 000 koji ne čitaju idealno biračko tijelo. Zna se i za koga...