Dilema je li predstava riječkog HNK Ivana pl. Zajca “Nad grobom glupe Europe” oskvrnuće ili uskrsnuće lika i djela Miroslava Krleža ostala je neriješena i nakon okruglog stola “Bliže Krleži od Krleže samog”, i to u tjednu čiji je program s izvedbama ove i predstave “Trilogija o hrvatskom fašizmu” riječki teatar posvetio ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću.
Marin Blažević, ravnatelj riječke Opere, dramaturg i teatrolog, ustvrdio je da bi vjerojatno i Krleža potpisao peticiju za smjenu ministra kulture. Nositelj Krležinih autorskih prava – HAZU zabranio je korištenje naslova Krležine “Hrvatske rapsodije” za uznemirujuću predstavu o suočavanju Europe danas s migracijskom krizom zato što nije vjerna izvornom dramsko-književnom tekstu. Komparatisti književnosti, teatrolozi i kulturolozi, profesori zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. sc. Lada Čale Feldman i dr. sc. Dean Duda, autori predstave, redatelj Sebastijan Horvat i dramaturg Milan Marković Matthis te kao moderator M. Blažević okupili su se kako bi raspravili o odnosu književnog teksta i njegove inscenacije.
I dok je za Blaževića, bez namjere da brani kazalište, preimenovana predstava Krleži bliža od njega samog zbog svoje aktualnosti, reagiranja i odnosa kazališta prema društveno-političkom trenutku, upravo zbog onoga – aktualnosti, što je obilježilo Krležu, L. Čale-Feldman ocijenila je da su autori poštovali “duh djela, aktualnost i politički angažman, ali ne i njegovo tijelo”.
– Nedostaje dijalog, Krležin tekst, konkretne karakteristične replike koje su se na nov način mogle transponirati u današnje vrijeme jer Krležine su rečenice dragocjeniji materijal – kazala je. Horvat i Matthis istakli su da njihovo čitanje “Hrvatske rapsodije”, iako nije izravno na razini prepoznatljivosti motiva, dolazi iz poštovanja prema Krleži što oni koji su zabranili naslov, a imaju na to pravo, vjerojatno nisu prepoznali ili nisu ispunjena njihova očekivanja. No, namjera, istakli su, nije bila nikakva diverzija.
