Iako su izbori pred nama, prvi parlamentarni na kojima birači imaju pravo preferencijalno glasati (zaokružiti uz listu i jednog kandidata), ni SDP ni HDZ ni jednom riječju u svojoj kampanji to pravo nisu spomenuli. U HDZ-u su čak zabranili svojim kandidatima vođenje personalne kampanje i lovljenje preferencijalnih glasova jer ne žele soliranje, nego zajedništvo. Glavni tajnik Milijan Brkić sve je lokalne organizacije elektroničkom poštom izvijestio da su HDZ-ovi kandidati dužni voditi zajedničku kampanju na terenu i na društvenim mrežama.
Partneri niže na listama
Osobna kampanja i osobna promocija kandidata nije dopuštena. Takvu je političku odluku donijelo Predsjedništvo HDZ-a, a liste su skrojene tako da su HDZ-ovi koalicijski partneri uglavnom plasirani tako da u Sabor mogu ući samo ako osvoje preferencijalne glasove. Isti je slučaj bio i na europskim izborima kada su HDZ-ovi kandidati vodili zajedničku kampanju, a partnerice Marijana Petir i Ruža Tomašić personaliziranu. Prepuštanje preferencijalnog glasa manjinskim partnerima ima smisla jer se na taj način širi koalicijska lista jer u Sabor ulaze i oni koji nisu na tzv. izglednim mjestima, a time i lista dobiva više glasova. Članstvo partnerskih stranaka upregnuto je pak da svoj glas daju kandidatu te stranke.
S druge strane, u koaliciji Hrvatska raste zabrana nema i svatko tko želi preferencijalne glasove može lobirati za sebe. No pitanje je ima li itko od tih niže pozicioniranih kandidata na listama uopće šansu dobiti više od deset posto ukupnih glasova liste na račun svog imena i prezimena i osvojiti taj preferencijalni glas. Takvih je, čini se, jako malo i veće su šanse da ne uspiju nego da uspiju. Ipak, neki ne odustaju i igraju na tu kartu, poput HNS-ove ministrice graditeljstva Anke Mrak-Taritaš, koja je u 2. jedinici tek na osmom mjestu. I još jedan HNS-ovac, Srđan Gjurković računa da bi na svoje ime i prezime mogao u Sabor. U 10. jedinici stavljen je tek na 13. mjesto i jedini je kandidat koji je snimio video putem kojeg educira birače kako preferencijalno birati.
Na preferencijalne glasove računa i lider Mosta Božo Petrov, koji je svojom odlukom završio na zadnjem mjestu u 10. jedinici. S posljednjeg mjesta u 9. jedinici za glasove se na listi koalicije Hrvatska raste bori i SDSS-ov Boris Milošević, s kojim SDP računa na dodatni glas u toj jedinici. Građani su prvi put imali mogućnost birati kandidate imenom i prezimenom na izborima za Europski parlament. Međutim, to se teško može usporediti s ovim izborima jer je tada cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, što znači da su kandidati imali veći “bazen” birača na koje se mogu osloniti, dok sada mogu računati samo na birače iz svoje izborne jedinice.
Strah od sukoba
– Ovi su izbori eksperiment i bit će zanimljivo vidjeti koliko će građani koristiti tu opciju. Bilo tko će teško izboriti te glasove, primjerice Anka Mrak-Taritaš mora dobiti sve glasove HNS-ovih birača, ali i neke SDP-ovih kako bi prešla prag – kaže politolog Berto Šalaj. Činjenicu da ni SDP ni HDZ ne promoviraju ovaj način glasovanja pripisuje “strahu” od unutarstranačkih sukoba. Politički analitičar Žarko Puhovski drži pak kako jedino Anka Mrak-Taritaš i Božo Petrov imaju šanse s preferencijalnim glasovima jer su građanima dovoljno poznati.
>> Političari su se silno trudili da nastavimo rubriku predizborni biseri. Pa evo ih!
>> Brkić na Kotromanovića u IV. jedinici, Ževrnja na Lalovca u X.
Koji mediski trikovi što nepišete kako su SDP komunisti ugušili demokraciju kada su mijenjali zakon o referendumu, i kada su postavljali svoje ljude na nepolitičkim funkcijama i tako zaustavili proces demokracije, ugušili slobodu, vratili nas nazad u 1945.