Nova njemačka riječ godine, koja ulazi u političke i društvene rasprave ne samo Njemačke nego čitave Europe, jest – Willkommenskultur. Kultura dobrodošlice. Njemačka kancelarka Angela Merkel prigrlila je tu kulturu kad je rijeci izbjeglica i migranata koji su se ljetos kretali kroz Mađarsku prema Njemačkoj poručila da su manje-više svi dobrodošli i da ih u Njemačkoj čekaju otvorene granice, pravo na azil i radno mjesto. No priljev izbjeglica toliko je velik da je Njemačka vrlo brzo nakon ispoljavanja “Willkommenskultur” odlučila uvesti kontrole na njemačko-austrijskoj granici, bavarska stranka CSU pobunila se protiv politike otvorenih vrata za sve izbjeglice i migrante, a kancelarka Merkel našla se na udaru kritika političara i izvan Njemačke, poput hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je kancelarku optužila da je pomogla stvoriti kaos s izbjeglicama jer je “povukla ručnu kočnicu”.
Izbjeglice nisu ilegalci
Njemački političari i analitičari, s kojima smo razgovarali o Merkeličinu zaokretu i “ručnoj kočnici”, tvrde da kancelarka vjerojatno ne mari za kritiku iz usta hrvatske predsjednice.
– Kancelarka voli konsenzus i voli biti prihvaćena i omiljena. No ne vjerujem da puno mari za komentar hrvatske predsjednice. Marila bi da ju je osobno kritizirao poljski premijer, ali komentari iz drugih istočnoeuropskih zemalja članica EU nisu joj u tolikoj mjeri važni – smatra Michael Wohlgemuth, direktor think-tank instituta Open Europe Berlin.
Elmar Brok, dugogodišnji europarlamentarac iz redova njemačke demokršćanske stranke CDU kojoj je na čelu Angela Merkel, ide korak dalje i ne tvrdi samo da je komentar hrvatske predsjednice nebitan nego i da je netočan.
– Njemačka još uvijek prima tražitelje azila, tisuće njih svakoga dana. Gdje je tu kočnica – polemički se pita Brok i koristi igru riječi koja je teško prevodiva s engleskog jer se na tom jeziku rimuje, a na hrvatskom ne: “Where is the brake? Give me a break”!
Brok se ne slaže s ocjenom da je kancelarka Merkel napravila tako velik zaokret u politici prema izbjeglicama, a ne slaže se ni s ocjenom da je naglašenom politikom “Willkommenskultur” zapravo potakla nove desetke i stotine tisuća izbjeglica i migranata da krenu iz Sirije, Afganistana i drugih zemalja prema Njemačkoj.
– Merkel nije pozvala ljude u Europu, nego je rekla da će pružiti utočište ljudima koji su se već nalazili u Europi. Već su se nalazili u Mađarskoj, na ulicama. Jesmo li ih trebali pustiti da umru? Prije toga 70 ljudi umrlo je u hladnjači! Tvrdnja da je Merkel pozvala ljude u Europu je pogrešna. Rekla je da će pomoći onima koji su već došli do Europe – kaže Brok.
No Brok zvuči kao stranački vojnik koji brani politiku predsjednice svoje stranke, dok se većina analitičara slaže da su kancelarkine izjave djelovale kao poziv. Ekonomski analitičar Wolfgang Münchau u kolumni za Financial Times tvrdi da je kancelarkina odluka o otvaranju Njemačke za izbjeglice iz Sirije bila principijelna i većina Nijemaca ju je pozdravila sa zanosom, no Merkel “nije ni politički ni logistički pripremila svoju zemlju, kao ni ostatak Europe, za ono što je uslijedilo”.
U Tovarniku, na hrvatsko-srpskoj granici, prošloga su se tjedna pojavile izbjeglice koje su tvrdile da su samo četiri dana ranije krenule iz Sirije. Toliko puno zemalja na migrantskoj ruti sada već ima neki oblik politike organiziranog transferiranja migranata u autobusima ili vlakovima s jedne granice na drugu da putovanje od Grčke do Njemačke zaista može izgledati kao svojevrsni Trans-Europe Express.
– Istina, puno ljudi u Njemačkoj, posebno iz Bavarske i iz stranke CSU, smatra da je Merkeličina izjava “mi to možemo” (primiti sve izbjeglice iz Sirije, op.a.) dala poticaj ljudima da dođu. Među izbjeglicama se čuju priče da su neki krenuli prema Njemačkoj nakon što su čuli što je rekla Merkel i da se nadaju da mogu ući prije nego što se takav njemački stav promijeni – kaže Ulrike Guérot, direktorica njemačkog think-tank instituta European Democracy Lab. – Ali ne mislim da je to bila pogrešna izjava. Pravno, politički i moralno, Merkel je u pravu – dodaje.
Pravo na azil temeljno je pravo zapisano u Ženevskoj konvenciji iz 1951., koju su prihvatile sve europske zemlje. Za razliku od Mađarske, koja je pod premijerom Viktorom Orbánom navrat-nanos izmislila pravno tumačenje da svaki tražitelj azila koji ilegalno pređe granicu zapravo čini kazneno djelo, osoba koja ilegalno prelazi granice u potrazi za azilom ne čini ništa ilegalno iz perspektive Ženevske konvencije, nego čini nešto čime pokušava ostvariti svoje temeljno, međunarodno priznato pravo.
Ali brojke su brojke. I kad 5 ili 10 tisuća ljudi svakodnevno ulazi u neku državu, vrlo često ne želeći u toj državi zatražiti azil nego samo proći do Njemačke, logistički i politički rijetko koja država u Europi može dugoročno izdržati takav pritisak.
Nizu ljudi koji su, manje ili više uvijeno, kritizirali kancelarku Merkel zbog poziva izbjeglicama da su svi dobrodošli pridružio se i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
– Moramo ispraviti našu politiku otvorenih vrata i prozora – rekao je Tusk, dodavši kako najveći val izbjeglica i migranata tek dolazi.
Mađarski premijer Viktor Orban najveći je zagovornik politike zatvorenih vrata, prozora, srdaca i svega drugog što se dâ zatvoriti, a kad su ga novinari tabloida Bild pitali ne misli li ipak da je Merkel u pravu sa svojom politikom otvorenih vrata, Orban je ironično odgovorio: – Da, prvi članak mađarskog ustava glasi: njemačka kancelarka je uvijek u pravu…
Orban je, međutim, omiljen u krugovima bavarske demokršćanske stranke CSU, koja s Merkeličinom strankom CDU zajedno čini stranačku uniju još od 1950-ih godina, no sada je zbog razilaženja oko pitanja izbjeglica čak zaprijetila da će prekinuti taj savez. Bavarcima se sviđa mađarski zid i učinak koji takav zid postiže.
Još je jača od socijaldemokrata
– Glasine o tome da CSU prijeti izlaskom iz unije s CDU sigurno su utjecale na razmišljanje koje je dovelo do promjene stava Merkeličine vlade. Ta prijetnja je možda bila impulzivna reakcija prije dva tjedna, ali sada već vidimo da pokušavaju stvari izgladiti dogovorom – kaže Michael Wohlgemuth iz instituta Open Europe Berlin.
– CSU zaista ima drukčije stavove o migrantima od CDU, u tom je pitanju CSU desnija i populističkija stranka, iako su u pitanju ekonomske politike ljeviji od CDU – dodaje.
Jedno istraživanje javnog mišljenja koje je objavio njemački magazin Focus pokazalo je da 48 posto Nijemaca ne podržava Merkeličinu politiku otvorenih vrata prema izbjeglicama, a samo 41 posto podržava. Njih 33 posto složilo se s tvrdnjom da je Orbanova politika zatvaranja granice migrantima dobra. Kancelarkina popularnost u istraživanjima javnog mišljenja potonula je posljednjih dana i sada je četvrta najpopularnija njemačka političarka, nakon ministra vanjskih poslova, predsjednika države i ministra financija.
Predsjednik Joachim Gauck također se pridružio zaokretu od prvotne Merkeličine politike “Willkommenskultur” prema opreznijem i kontroliranijem upravljanju izbjegličkom krizom. Izjavio je da Nijemci imaju veliko srce, ali da postoji granica njihova kapaciteta za zbrinjavanje izbjeglica iako se još ne zna gdje se taj limit točno nalazi.
Ankete pokazuju da je podrška Merkeličinoj stranačkoj uniji CDU/CSU pala za 1 do 1,5 posto i sada je na 38,5 posto (još uvijek više od podrške socijaldemokratskom SPD-u koja je na 23,5 posto).
– Kancelarka Merkel i dalje uživa jedan od najviših rejtinga, iznad 50 posto. Nađite mi sličan primjer u kojemu šef jedne vlade nakon 10 godina na vlasti ima takav rejting – kaže CDU-ov europarlamentarac Elmar Brok. Po njemu, ne postoji opasnost da pogrešno upravljanje najvećom izbjegličkom krizom u Europi nakon II. svjetskog rata uništi sve ono što je Merkel gradila i na temelju čega je postala vrlo uspješna liderica Njemačke, a po izboru magazina Forbes i najmoćnija žena na svijetu (četiri godine zaredom).
– Nije to opasnost, nego opasnost prijeti od toga da ne pronađemo zajedničko europsko rješenje za ovaj problem i da ne pronađemo odgovor na uzroke koji leže u korijenu. Ako to ne uspijemo, onda smo svi izgubljeni, ne samo njemačka kancelarka. Nitko ne bi mogao pobjeći od takvog neuspjeha kad bi se on dogodio. To je prava opasnost – kaže Brok.
Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza
Bit će frke, Njemcima je pun kufer, a naš Ostoja i Zoran pobiru poene za divno organiziran transport, hehe, koja besramna fora , a kak će nam se tek od Njemaca pola toga vratiti...al onda tandema neće biti , hvala ti bogek .