Sva relevantna istraživanja raspoloženja birača ukazuju na trend snažne bipolarizacije političkog tržišta. Iako je do parlamentarnih izbora, sudeći prema najavama premijera Zorana Milanovića i šefice HNS-a Vesne Pusić, još sedam mjeseci već sada su i SDP i HDZ uspjeli svoje birače dovesti u visoku fazu mobilizacije. U političkom i medijskom prostoru zasad dominiraju u potpunosti.
Ideološke teme koje nameću dominiraju toliko jako da se glasovi svih ostalih stranaka jedva ili nikako čuju. "Crveno-crne" teme, koje nameću dvije najjače stranke, djeluju razarajuće po rejtinge svih ostalih političkih stranaka. Dok HDZ na opisani način "čisti" prostor na desnom centru i desnici, SDP "ubija" potencijalne konkurente na lijevom centru i ljevici. Kolateralne žrtve njihova ideološkog rata su i dvije (donedavno) hit-stranke: rejting ORaH-a sada se vrti tek oko razine izbornog praga od pet posto, a u velikom padu je i Živi zid i pitanje je hoće li uopće igrati iole važniju rolu na izborima ako se taj trend nastavi u idućim mjesecima.
Sasvim je jasno da će sve političke stranke koje se nalaze izvan SDP-ove i HDZ-ove koalicije morati brzo pronaći teme koje će se "uhvatiti" u javnosti i u medijima jer će se u suprotnom cijela predizborna kampanja svesti isključivo na dvoboj SDP-HDZ, a izborne šanse svih ostalih drastično će se smanjiti.
Živi zid najavljuje radikalizam
Sudeći prema anketi koju smo proveli po strankama, zasad se SDP i HDZ ne moraju brinuti jer njihovi konkurenti u kampanji planiraju plasirati teme koje po našem sudu neće izazvati veliku pažnju u javnosti. Iznimka je Živi zid čiji frontmen Ivan Vilibor Sinčić najavljuje "nužni radikalizam".
– S obzirom da je Hrvatska "svjetski prvak" po socijalnoj nepravdi nametnut ćemo sve one teme koje bole naše građane. Mi već sada uspješno namećemo teme poput deložacija, nezaposlenosti, isključenja vode, struje i općenito energetske ugroženosti. SDP i HDZ ne bi uspijevali progurati zatupljujuće teme poput udbaša, ustaša i partizana da im u tome ne asistiraju mediji. No, bez obzira na to, svojim akcijama, koje jesu radikalne ali i nužne kako bismo prodrmali javnost, mi uspijevamo komunicirati s javnošću sve što smatramo bitnim. Ideološke teme prolaze kod birača samo onda kada su svi komunikacijski kanali zatrpani njima. Kad god se ponudi alternativa ideološkim lupetanjima Karamarka ili Milanovića, ljudi svoju pažnju usmjeravaju na bitnije probleme – kaže Ivan Vilibor Sinčić i dodaje kako će Živi zid najvjerojatnije samostalno izaći na izbore.
Veliko je pitanje može li ORaH, donedavno vrlo visokog rejtinga, preokrenuti negativni trend i izbjeći potop na parlamentarnim izborima. Donedavno veliku popularnost Mirela Holy može zahvaliti svojem zalaganju za legalizaciju uzgoja i konzumiranja marihuane, a zatim i legalnu uporabu derivata kanabisa u medicinske svrhe – to su bile hit-teme o kojima se danima pisalo i pričalo. Ima li Holy još kojeg asa u rukavu?
– Naša kampanja bit će netipična, kao što je bila i ona za euroizbore. Forsirat ćemo gospodarske i socijalne teme, promovirati zadrugarstvo, etične banke i cirkularnu ekonomiju. Stranke moraju djelovati u interesu građana, a ne samo voditi se time šteti li neki stranački stav/politika rejtingu ili ne. Uostalom, dosta je naših tema dočekano na nož, ismijavali su nas kad smo prvi govorili o TTIP-u, a sada svi o tome pričaju – kaže Mirela Holy. Ističe kako je svjesna opasnosti da bi SDP i HDZ svojim ideološkim ratom mogli pokositi ostale stranke pa i ORaH.
– "Ustaško-partizanske" teme forsiraju neodgovorni političari – tvrdi šefica ORaH-a. Bojimo se da zadrugarstvo i cirkularne ekonomija neće "zapaliti" birače... I dok su ORaH i Živi zid zvijezde u padu, na političkom nebu pojavile su se nove potencijalne zvijezde – MOST metkovskog gradonačelnika Bože Petrova, Drago Prgomet koji bi mogao na izbore na listi MOST-a, te nova stranka bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Lider MOST-a Božo Petrov kaže kako je znakovito kako se pred svake izbore pojačava bipolarizacija političkog tržišta.
Bipolarizam produbljuje krizu
– To odgovora i HDZ-u i SDP-u, a nikako ne odgovara običnom hrvatskom građaninu. Dosta puta do sada birači su nasjeli na takvu retoriku. I svaki put su nekoliko mjeseci nakon izbora mnogi požalili što su birali kako su birali. HDZ i SDP se lako dogovore kada treba davati 29 milijuna kuna za konzultantske usluge, kada treba plaćati više od 630 milijuna kuna za najmove poslovnih prostora za državne agencije i ministarstva, kada treba dijeliti stotine milijuna kuna poticaja određenim, njima prihvatljivim "poduzetnicima", kada treba namještati stranačke aktiviste po ministarstvima. Sve varijante HDZ-SDP sustava su isprobane. Rezultati su iz godine u godinu sve gori. Vjerujemo da je hrvatsko biračko tijelo postalo dovoljno svjesno i da će, poučeno iskustvima koji se ponavljaju u svakom izbornom ciklusu, znati odabrati ono što nosi stvarne promjene na bolje – kaže Petrov koji će u kampanji forsirati egzistencijalne teme – jače zapošljavanje, stvaranje uvjeta za jačanje proizvodnje, osiguravanje energetske samostalnosti, efikasniji i pravedniji socijalni sustav, vrednovanje znanja, a posebna tema bit će optimizacija javne uprave. Petrov kaže kako će MOST na izbore izaći s "jakim pojedincima", ali da je još prerano govoriti o konkretnim imenima. Petrov zasigurno računa na suradnju i s Dragom Prgometom koji je za Obzor potvrdio kako razgovara s MOST-om.
– Ako se dogovorimo, ja ću biti kandidat na listi MOST-a. Nisam nikada kalkulirao i natjecat ću se u zagrebačkoj, najtežoj izbornoj jedinici. U kampanji ću nametati teme koje nisu medijski atraktivne, ali su puno važnije od lažnih ideoloških tema. Moje teme će biti debirokratizacija zemlje, reforma teritorijalnog ustroja i javne uprave, zatim visoko obrazovanje i rješenja za demografsku obnovu Hrvatske. Nema druge nego inzistirati na tim, stvarno važnim temama. Kolumbo nikad ne bi otkrio Ameriku da se nije otisnuo od obale – kaže nam Prgomet. Ivo Josipović kaže kako će njegova stranka "Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez" nametati "pitanja budućnosti".
Otklon od senzacionalizma
– Pitanja budućnosti, ne prošlosti, ključna su u ovom trenutku. Kako ste vidjeli, već u ovih desetak dana otvorili smo pitanja na koja se referiraju i stranke i istaknuti političari. To su pitanja regionalizacije države i gospodarskog razvoja, posebno u svjetlu digitalne revolucije kao temelju gospodarskog razvoja. Tu su i pitanja reforme pravosuđa i uprave. Jedno od važnih pitanja je i pitanje socijalne pravednosti, posebno rješenja dužničke krize građana. I prije izbora, vrlo skoro, izaći ćemo s nekim prijedlozima da se olakša pozicija građana koji imaju kredite u francima. Stranke će se sigurno time baviti, a hoćete li vi u medijima to prepoznati kao "hit" ili će vam plitki sukobi o ustašama, partizanima i lustracijama biti najatraktivniji, ovisi najviše o samim medijima. Nadam se da će mediji napraviti otklon od senzacionalizma i prepoznati zaista ozbiljne teme – poručio je bivši predsjednik. Na naše pitanje pregovara li o zajedničkom nastupu u osmoj izbornoj jedinici s IDS-om i/ili Slavkom Linićem, te s Reformistima u nekim drugim jedinicama, Josipović kaže kako će partnere tražiti među lijevim i centrističkim strankama, posebno regionalnim, a da će se o koalicijama odlučivati pred izbore.
– O potencijalnoj suradnji odlučivat će tijela IDS-a u sljedećih nekoliko mjeseci. Ulazak u eventualne koalicije s nama vrijednosno bliskim strankama temeljit će se prvenstveno na konkretnim programima i projektima koji garantiraju razvoj Istre – odgovorio nam je glavni tajnik IDS-a Giovanni Sponza na naše pitanje s kime će IDS izaći na izbore. IDS će i u ovoj kampanji forsirati decentralizaciju države. I HDSSB-u kao regionalnoj stranci nije nužno nametati se biračima temama koje će odjekivati svim nacionalnim medijima jer se oni natječu samo u dvije izborne jedinice. Predsjednik stranke Dragan Vulin kaže da će se HDSSB u kampanji fokusirati na rješenja za nagomilane probleme u poljoprivredi, na gospodarske teme i reformu javne uprave. Nakon tri mandata u opoziciji, kaže Vulin, HDSSB želi preuzeti odgovornost i participirati u budućoj vladi – bez obzira bude li ona SDP-ova ili HDZ-ova.
Niko nikoga ne "ubija", već bi svi htjeli sjesti u fotelje, a fotelja je premalo. Hrvatska ima 160 registriranih političkih stranaka, a ta 160. je Josipovićeva. U jednom periodu smo dogurali do broja od cca 220 stranaka. Jedna bedasta Njemačkaa nema pojma jer ima samo 7 reg. političkih stranaka, CDU+1 pučka stranka u koaliciji, SPD+2 socijal stranke u koaliciji, Zeleni i Piratska(u sadašnjem sazivu Bundestaga). Prema našim standardima u odnosu na broj stanovnika, Njemačka bi trebala imati 3200 političkih stranaka. S obzirom da pojma nemaju, zato i žive tak kak žive siročeki jedni. Kod nas bi svi samo sjeli u foteljice radi osobnih interesa, privilegija i novčkih, a sve bez ikakve odgovornosti. Ne veliju bez veze "Dva Hrvata-Tri stranke"!