navigacija Hrvatska
štednja

Zbog sloma Credo banke i hrvatski sportaši gube ušteđevine

Bez velikog novca mogao bi ostati i glavni ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić te sportaši Balić, Kopljar, Mornar, Rapaić...

Zbog sloma Credo banke i hrvatski sportaši gube ušteđevine

Foto: 'Antonio Bronic/PIXSELL'

U problemima zbog Credo banke našao se je i glavni ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić, inače dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu. Kako doznajemo, i taj je fakultet deponirao nekoliko milijuna kuna u toj banci, ali ima i kredit uzet još 2006. Splitski fakultet nije se spreman lako odreći tog novca nego bi pristao na kompenzaciju kredita i depozita. A vjerovnici banke ne mogu se lako pomiriti s njezinom propašću jer smatraju da su dubioze banke manje od njihovih potraživanja. Već su održali jedan sastanak, a novi će u ponedjeljak, kada bi trebali odlučiti o spremnosti pretvaranja svojih potraživanja u kapital banke kako bi je spasili od stečaja. Kako doznajemo HNB im je dao rok od sedam dana za mogući dogovor. Stečaj Credo banke pogodio je i rukometaše Croatia osiguranja Zagreb. Naime, svi igrači imali su otvorene tekuće račune u toj banci.

– Credo banka nije sponzor kluba i nismo igračima nametali da tamo otvore tekuće račune. Koliko znam, ta je banka davala povoljne kamate na kredite pa su je dečki zbog toga izabrali – rekao je Zoran Gobac, predsjednik odbora za hitnost u zagrebačkom klubu. Neki igrači mogli bi ostati bez većeg iznosa. – U najtežem položaju su Marko Kopljar i Ivano Balić. Njegova ušteđevina veća je od povrata iznosa koji država jamči (Balićev ugovor iznosi 250.000 eura godišnje, op. a.) – istaknuo je Gobac. Igrači nevoljko pričaju o slomu Credo banke, a jedan od njih, koji nije želio da mu se spominje ime, rekao je: – Sigurno je da nije ugodna situacija i da se teško koncentrirati na utakmice kada znaš da do novca ne možeš doći. Zar je baš morala “riknuti” ona banka u kojoj smo mi imali račune? – rekao je. Slična situacija dogodila se s Komercijalnom bankom prije nekoliko godina u kojoj je račun imao Davor Šuker, ali je na kraju uspio vratiti novac. Ni za Ivana i Marka ne mora biti sve crno...

Oštećen i Tonči Martić

Kod Credo banke račun imaju i mnogi bivši Hajdukovi nogometaši koji “ne spavaju mirno” otkad su čuli za njezinu likvidaciju. Među njima su najveći štediše Ivica Mornar, Milan Rapaić te nogometni menadžer Tonči Martić, također bivši nogometaš koji se skrbi za karijeru našeg reprezentativca Ivana Perišića. Nogometaši o gubicima šute, ali izvjesno je da su iznosi koje su držali u Credo banci milijunski. Rapaić i Mornar ostvarili su impresivne karijere u Engleskoj, Italiji, Belgiji, Francuskoj i Turskoj, a ni Martić u posljednjem transferu Perišića, teškom oko 5,5 milijuna eura, nije slabo prošao.

U Credo banci ostalo je i oko milijun kuna Gospodarske zone Kukuzovac koja je u vlasništvu Grada Sinja. Njezina direktorica Dijana Breko ne želi otkrivati iznos jer riječ je o poslovnoj tajni. No, potvrdila je da u Credo banci imaju račun kao i mnogi sinjski poduzetnici. – Glede poslovanja Gospodarske zone Kukuzovac neće biti problema. Ispunjavat ćemo obveze prema dobavljačima. Očekujem da ćemo relativno brzo doći do povrata novca. Hoćemo li sve uspjeti vratiti, ovisi o likvidacijskoj masi, a čuli smo da nije baš mala – kazala nam je Dijana Breko.

Prisilna likvidacija Credo banke uzdrmala je i kvarnerske općine Matulji, Lovran i Mošćeničku Dragu.

Kriva javna nabava

– Općini Matulji u Credo banci zamrznuto je pola proračuna, malo manje od 30 milijuna kuna – kazao je matuljski načelnik Mario Čiković. Imaju i novac oročen kod drugih poslovnih banaka koji planiraju povući i vjeruju da će se stanje u njihovoj općini već za koji dan normalizirati.

Zanimljivo je da je općina Matulji s Credo bankom krenula poslovati za drugog mandata tadašnjeg načelnika, IDS-ovca Radivoja Marmilića sredinom 90-ih. Nakon mandata Marmilić je postao direktor riječke poslovnice Credo banke, gdje je radio dvije godine. U općini Lovran traže načina kako doći do svojih 7,5 milijuna kuna, koji su bili namijenjeni već započetoj stambenoj gradnji u lovranskoj Omladinskoj ulici. U nešto boljoj poziciji je općina Mošćenička Draga koja je u Credo banci oročila dva milijuna kuna namjenskih sredstava za kupnju zemljišta u Svetom Petru na kojem se planira graditi vrtić i škola.

Načelnik općine Lovran Emil Gržin bio je na sastanku klijenata banke.

– Donijeli smo odluku da se 25 posto položenih sredstava unese u temeljni kapital banke koja bi nastavila raditi, a mi bismo dalje temeljni kapital prodali potencijalnom kupcu, s čime se slažu i općinski vijećnici – kazao je Gržin. Na pitanje zašto su se odlučili za poslovanje s Credo bankom Gržin je kazao kako su obvezni pokrenuti postupak javne nabave.

– Credo banka je, od pet ponuda, dala najpovoljniju i uzeli smo nju – dodao je Gržin. No nisu samo oni manje upućeni uložili depozite u tu banku nego i institucionalni igrači s većim znanjem o financijama. A barem bi takvima trebalo biti sumnjivo zašto netko nudi kamate veće od prosječnih? U čemu je tajna da to mala banka može, za koju se istodobno zna da posluje s nekretninama čije je tržište u problemima, i zbog čega vjerojatno vlasnici nalaze brze izvore sredstava. S druge strane, neki stručnjaci kažu: zašto bi netko posumnjao u poslovanje ako HNB na to nije upozoravao i ako nam je bankarski sustav već deset godina izuzetno stabilan?

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija
  • yesmen yesmen

    28.11.2011 u 21:02h

    zakon kaže da se kredit banci mora vraćati, ali im i razloga za to. U prislnoj likvidaciji banke gleda se da li je imovina banke veća od obveza. Ako je, imovina se unovčuje a vjerovnici se u potpunosti namiruju.Ako nije (što je velika većina), onda se ide u stečaj Država će za osigurane uloge koje je ljudima isplatila prijaviti svoju tražbinu i stati u red naplate. Krediti se moraju vraćati jer se iz njihovih povrata vraćaju sredstva vjerovnicima. Međutim, ne može se jedan vjerovnik u potpunosti namiriti, a drugi ne. Oni se svi namiruju u alikvotnom dijelu, znaći isti postotak svima. Ne može država namiriti svoju tražbinu, a ostali nek se j--u. jedi, što je razlika, je da se vjerovnici stavljaju u različite isplatne redove pa tu postoji prioritet naplate. Znači prvo se isplačuju oni u najvišim ispl. redovima, ali isto prema alikvotnom dijelu.....
    0 0% 0
  • yesmen yesmen

    28.11.2011 u 20:42h

    država osigurava štedišama novac do iznosa od 400.000kn ali po OIB-u, ne po otvorenom računu ili po broju depozita. To znači da i ako imaš otvorene račune ili više oročenih štednji u 4 banke, recimo svugdje po 400.000kn, tj. 1.600.000kn ukupno, u slučaju propasti banke dobit ćeš samo 400.000 od države. Ako se baš želiš osigurati, onda češ u različitim bankama otvoriti jedan račun na sebe, drugi na sestru, treći na mamu...itd, pa ćeš donekle biti siguran.
    0 0% 0
  • banijac68

    28.11.2011 u 08:47h

    gail na 7% kamata pa sada neka ne plaču
    0 0% 0
  • yesmen yesmen

    28.11.2011 u 21:02h

    zakon kaže da se kredit banci mora vraćati, ali im i razloga za to. U prislnoj likvidaciji banke gleda se da li je imovina banke veća od obveza. Ako je, imovina se unovčuje a vjerovnici se u potpunosti namiruju.Ako nije (što je velika većina), onda se ide u stečaj Država će za osigurane uloge koje je ljudima isplatila prijaviti svoju tražbinu i stati u red naplate. Krediti se moraju vraćati jer se iz njihovih povrata vraćaju sredstva vjerovnicima. Međutim, ne može se jedan vjerovnik u potpunosti namiriti, a drugi ne. Oni se svi namiruju u alikvotnom dijelu, znaći isti postotak svima. Ne može država namiriti svoju tražbinu, a ostali nek se j--u. jedi, što je razlika, je da se vjerovnici stavljaju u različite isplatne redove pa tu postoji prioritet naplate. Znači prvo se isplačuju oni u najvišim ispl. redovima, ali isto prema alikvotnom dijelu.....
    0 0% 0
  • yesmen yesmen

    28.11.2011 u 20:42h

    država osigurava štedišama novac do iznosa od 400.000kn ali po OIB-u, ne po otvorenom računu ili po broju depozita. To znači da i ako imaš otvorene račune ili više oročenih štednji u 4 banke, recimo svugdje po 400.000kn, tj. 1.600.000kn ukupno, u slučaju propasti banke dobit ćeš samo 400.000 od države. Ako se baš želiš osigurati, onda češ u različitim bankama otvoriti jedan račun na sebe, drugi na sestru, treći na mamu...itd, pa ćeš donekle biti siguran.
    0 0% 0
  • banijac68

    28.11.2011 u 08:47h

    gail na 7% kamata pa sada neka ne plaču
    0 0% 0