Proračunska rupa krpat će se novim porezima, a na reforme i njihov utjecaj još će se pričekati. Povećavaju se porezi na ulje, šećer, mlijeko, kruh, benzin, cigarete, ugostiteljske usluge, a ukidaju se i neke povlastice građanima. PDV ostaje 25 posto, ali međustopa se povećava sa 10 na 13 posto. To znači da će dječja hrana, voda iz vodovoda, ulje i šećer te ugostiteljske usluge poskupjeti. Još nije odlučeno hoće li se zbog obrane konkurentnosti turizma podignuti i najniža stopa PDV-a. Zasad se razmišlja o tome da se na kruh, mlijeko, mliječne proizvode, ali i usluge smještaja u turizmu odredi stopa od osam posto PDV-a. Udar na građane bit će izniman i toga su u Vladi svjesni, ali ističu da su to mjere koje jedine mogu dovesti do oporavka gospodarstva i konsolidacije javnih financija. Konačne stope PDV-a bit će poznate do početka studenog, kada će ministar financija Slavko Linić predstaviti proračun za 2014.
Smjernice Vlade pročitajte OVDJE
Prezentaciju mjera pročitajte OVDJE
Od početka godine povećavaju se i trošarine na benzin i dizelska goriva te na duhan i duhanske proizvode. Kolike će trošarine biti nije rečeno, ali Vlada je napravila projekciju po kojoj bi godišnje samo od tih povećanja u proračun leglo oko 380 do 430 milijuna kuna godišnje. Za oko 230 milijuna kuna povećavaju se prihodi od trošarina na benzin. To znači povećanje trošarina za oko četiri posto, a od cigareta bi se u proračun slilo dodatnih 150 do 200 milijuna kuna godišnje. Zbog trošarina na duhan i duhanske proizvode mogao bi se otvoriti novi rat s Europskom komisijom jer ministar financija inzistira da se trošarine određuju prema najnižoj cijeni kutijice cigareta, a to nije preporuka Komisije.
Osim porezima, novac za proračun utjerivat će se i teškom poreznom disciplinom. Dodatno će se provjeravati prijavljeni porezi velikih tvrtki. Ministar Linić se pohvalio da je, osim u Ini, stotine milijuna kuna neplaćenih poreza našao i u HEP-u i “nekim trgovačkim lancima”.
– Ja bih digao bankama porez na dobit na 50 posto, ali onda bih opet morao objašnjavati zašto nam je to srušio Ustavni sud – poručio je Linić nakon što je najavio niz poreznih mjera koje će opteretiti građane. Gospodarstvo neće dirati, dapače, olakšat će mu se kroz smanjenje parafiskalnih nameta. Planira se da će se svake godine umanjiti opterećenje za 75 milijuna kuna, što je ako se uzme u obzir da na parafiskalne namete godišnje ode oko 12 milijardi kuna iz poduzetničke kase, samo kap u moru.
Uz nove prihode i neke manje rashode, Vlada se nada da će deficit u prvoj godini konsolidacije biti manji za dvije milijarde kuna, odnosno 15,4 milijarde kuna, a u 2015. godini da će biti za čak 4 milijarde kuna manji nego stoji u Smjernicama fiskalne politike. Prema planu u koji su uračunate i reforme i novi prihodi, Hrvatska bi 2016. imala manjak države od 2,9 posto, što je prihvatljivo za europske okvire, a ako bi se uspjele ‘monetizirati’ autoceste i prodati HPB i Croatia osiguranje, onda i dug manji za 25 milijardi kuna, što je otprilike iznos koji će ministar Linić morati kreditorima vratiti tijekom iduće godine.
>>Linić: Digao bih porez bankama na 50%, no ne mogu!
>>Linić: Imamo eksploziju deficita, bivša je vlast skrivala dug
>>Sve tri agencije za rejting poručuju Vladi: Morate početi s rezovima
