Međunarodni monetarni fond u svom izvještaju za Hrvatsku drugu godinu zaredom navodi da je 'hrvatski realni efektivni tečaj' umjereno precijenjen, ovaj put tri do deset posto.
To je pokazatelj kojim se naš nominalni tečaj prilagođava plaćama, produktivnosti i gospodarskim ostvarenjima drugih država. MMF nas je usporedio s 15 zemalja na istoku i jugoistoku Europe, ali Hrvatska narodna banka odbacuje cijelu računicu.
Nejasan sustav upravljanja
Procjena im je, kažu, sporna i neuvjerljiva, a MMF nepristran i nekonzistentan! Jedan od razloga zbog kojega guverner Vujčić prigovara MMF-u je i taj što su Hrvatsku uspoređivali s 'krivim' zemljama među kojima se, osim bivših jugoslavenskih republika, nalaze Ukrajina, Rusija, Kazahstan...
– Svoju kvantifikaciju i interpretaciju MMF temelji ponajprije na rezultatima dobivenim korištenjem arbitrarno odabrane metode usporedbe jediničnih troškova rada po zemljama, koja je nepouzdana i koju MMF u pravilu ne koristi pri ocjenjivanju realnih efektivnih tečajeva za druge zemlje, navode u središnjoj banci i dodaju da bi rezultat bio drukčiji kad bi se samo Rusija i Kazahstan, zemlje koje nemaju mnogo sličnosti s Hrvatskom, isključile iz analize.
MMF je, međutim, ostao pri svome, ali tvrdnju o "umjereno" precijenjenom realnom efektivnom tečaju popratio je glavnim zaključkom da zbog zaduženosti u eurima "stabilnost tečaja kune prema euru nema održive alternative". Precijenjenost valute ni oni ne bi rješavali slabljenjem kune u odnosu na euro, nego strukturnim reformama i politikom plaća, a kao najveće kočničare rasta naveli su neefikasna državna poduzeća i nejasan sustav upravljanja kod kojega dolazi do preklapanja između različitih razina sektora države.
Veće devizne pričuve
MMF konstatira da je oporavak počeo ali su nam plaće "i nadalje relativno visoke" u odnosu na primanja u usporedivim zemljama. Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da svjedočimo razgovoru gluhih i slijepih, svi sve znaju, ali niti će Vlada provesti reforme niti će HNB mijenjati monetarnu politiku i rezultat svega je rast javnog duga i gubitak konkurentnosti.
MMF potiče središnju banku da skuplja veće devizne pričuve, a Vladu da se u pregovorima o kreditima u švicarskim francima usredotoči na dužnike lošijeg imovnog stanja. Trebalo bi, kažu, izbjeći sveobuhvatno financijsko spašavanje dužnika u CHF jer bi ono stvorilo pritisak na ionako umjerene devizne pričuve, ali i opasan dojam da se politiziranjem utječe na izbjegavanje ugovornih obveza.
>>'Hrvatska je u potpuno drugoj situaciji. Mi smo dužni Grčkoj, a ne ona nama'
>>Oporavak će se nastaviti, a grčki scenarij nam ne prijeti
a Čačić bi uzeo iz državnih pričuva 3 milijarde eura pa namirio tuđe kredite u CHF umjesto da se taj novac usmjeri u projekte koji će donijeti dobit. ima novca dovoljno samo nema projekata a najgore je da su nam na sceni i poziciji oni čiji je slogan "nemam pojma" kao aktualni slučajni premijer..