navigacija Hrvatska
intervju za obzor

Vladimir Ferdelji: Milanoviću, "sorry" zamijenite s "excuse"

Glavna poluga uništavanja naše industrije i proizvodnje u posljednjih 15 godina bila je politika precijenjene kune. Tečaj nije slijedio inflaciju, a to je pogodovalo uvoznicima

Vladimir Ferdelji: Milanoviću, "sorry" zamijenite s "excuse"

Foto: Patrik Macek/Pixsell

Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatske udruge menadžera HUM-CROMA, uzburkao je javnost nakon što je, tri tjedna od imenovanja pomoćnikom ministra za promet i infrastrukturu, dobio otkaz jer se usudio kritizirati vladu Zorana Milanovića, za koju je kazao da nema dovoljno hrabrosti uhvatiti se u koštac sa stvarnim problemima hrvatskog gospodarstva i društva. Tako je menadžer s najduljim stažem na čelu neke privatne tvrtke postao državni dužnosnik koji je u rekordnom roku odletio s funkcije. O svojim viđenjima gospodarstva i politike u uvjetima kada 500 ljudi svakoga dana ostaju bez posla, a trenutno ih je na burzi 334.000, Ferdelji je govorio za Obzor.

Vlasnik ste dvaju rekorda. Prvo ste samovoljno napustili funkciju iznimno uspješnog predsjednika uprave kompanije koja je jedan od najvećih hrvatskih izvoznika, Elektrokontakta, nakon što se na čelu te tvrtke proveli 25 godina, a potom ste dobili “nogu” u državnoj upravi nakon samo nekoliko dana službovanja zbog nediscipline i dugog jezika. Što to govori o vama, državi i sustavu u kojoj živimo?

Mislim da su to dva posve različita rekorda. Prvi se odnosi na zaista dugo vođenje firme u najtežim okolnostima. Naime, taj 25-godišnji period obuhvaća vođenje firme kroz dva društvena sistema, dvije države, dva ekonomska sustava, u ratnim i poratnim okolnostima te kroz procese pretvorbe, tranzicije i globalizacije. Ako tome pridodamo dvije svjetske krize i permanentnu lokalnu krizu, postignuti rezultati (utrostručena vrijednost firme, upeterostručena proizvodnja, ušesterostručen izvoz, uz redovitu plaću, bez otkaza radnicima i bez dodatnog zaduživanja) nešto su čime ćemo se uvijek ponositi i ja, i članovi mojega tima, i svi radnici.

Naime, firmu sam ostavio zbog strateških neslaganja s vlasnicima u izvrsnom financijskom, tehnološkom i tržišnom stanju. Drugi je pak neslavni rekord u kojem sam tri tjedna nakon postavljenja maknut s mjesta pomoćnika ministra. Te sam se funkcije prihvatio s iskrenom željom da svojim znanjem i iskustvom maksimalno doprinesem rješavanju izuzetno teških problema u državi. Moji postupci dokazuju da se tog posla nisam prihvatio ni radi novca ni radi drugih osobnih probitaka, već zaista u dobroj vjeri. Reakcija vlasti na javno izrečenu kritiku jasno govori o razlikama u poimanju načina i dinamike rješavanja nagomilanih problema u društvu. Ovim se drugim neslavnim rekordom ne ponosim, ali se isto tako ne osjećam krivim. Svatko svojim postupcima govori o sebi pa prepuštam vašim čitateljima da donesu sud o meni i o vlasti te o društvu u kojem živimo.

Je li vam sada žao što ste Vladi prigovorili da nema dovoljno hrabrosti za prave poteze i rezove, je li to bilo malo ishitreno?

Iako su moje izjave bile pomalo ishitrene i za ovu osjetljivu vlast malo preoštre, nije mi žao što sam to rekao. To je moje mišljenje izrečeno u dobroj vjeri, kako bi pomoglo pri nalaženju optimalnih rješenja. Možda me je čak malo previše zanio i premijerov inauguracijski govor. Iako su nogometnim žargonom moj postupak neki komentirali kao igranje za momčad i pucanje prema vlastitoj mreži, ja bih istim rječnikom rekao da sam hitajući prema protivničkoj mreži bio malo prebrz i ušao u zaleđe. Nažalost, kazna nije bila slobodan udarac, već izbacivanje iz igre.

Jeste li uopće upoznali premijera Zorana Milanovića i što mislite o njemu, bi li on mogao biti uspješan predsjednik uprave u privatnoj kompaniji?

Premijera Zorana Milanovića nisam imao priliku upoznati. Naime, iako je državna uprava sazdana na procedurama, ne postoji procedura prema kojoj bi nakon imenovanja državnih dužnosnika oni bili upoznati s cijelom vladom koja ih je imenovala. Mislim da bi to bilo pristojno i da će i takva procedura jednog dana biti uvedena.

Govoriti o čovjeku kojega ne poznajem ne mogu javno jer je moje mišljenje o njemu stvoreno na temelju informacija iz te iste javnosti. Jedino što mu mogu zamjeriti jest dezinformiranje javnosti o tome da će porezni obveznici morati platiti šest mojih plaća, što potvrđuje da me uopće ne poznaje. S obzirom na to da ja te plaće neću uzeti, jer ni dosad nikad nisam uzeo ono što nisam zaradio, nadam se da će poreznim obveznicima u ispravku dati točnu informaciju, a “sorry” zamijeniti s “excuse”.

Ipak, ostavimo budućnosti da on svojim postupcima sam govori o sebi.

Što vam je ministar Komadina rekao kad vas je premijer odlučio smijeniti? Tko vas je uopće obavijestio o smjeni?

Obaviješten sam odmah nakon završetka zatvorenog dijela sjednice Vlade jer su objavljene odluke, među kojima je bila i ona o mom razrješenju. Ministar Komadina mi je nešto kasnije, nakon povratka u Ministarstvo, rekao da mu je žao, ali da je moj istup ocijenjen neprihvatljivim. Oprostili smo se prijateljski, a moje duboko uvjerenje je da je riječ o sposobnom, poštenom i radišnom čovjeku.

Što je po vama treći ešalon i spadate li tamo gdje vas je svrstao premijer?

Mislim da je spominjući treći ešalon premijer mislio na treću grupu državnih dužnosnika jer je mjesto pomoćnika ministra tako definirano u propisima vezanim za državnu upravu. Riječ ešalon vojničkog je podrijetla i ne spada u moje poimanje ustroja uprave.

Što mislite, mogu li nas iz krize izvući Slavko Linić i Radimir Čačić, ministri koji nose ključne resore u ovoj dubokoj recesiji?

Mislim da nas iz tako duboke krize može izvući samo zajedništvo najvrednijih i najstručnijih kadrovskih potencijala u cijelom hrvatskom korpusu. Pojedinci zasigurno neće biti dovoljni ma kako se zvali i ma koliko iskustva imali.

Zbog čega ste se nakon izvanredne karijere u realnom sektoru prihvatili posla u državnoj upravi? Što ste htjeli i mogli ponuditi hrvatskim građanima kao pomoćnik ministra za promet i infrastrukturu?

Vrlo često govorio sam u javnosti o tome da država upravlja polovicom naših ukupnih resursa te da državna poduzeća koja tim resursima upravljaju moraju dostići razinu efikasnosti kojom će puniti, a ne prazniti državni budžet.

Kad mi je kao nestranačkom čovjeku ponuđeno mjesto pomoćnika ministra za infrastrukturu, bilo mi je jasno da se od mene očekuje doprinos u restrukturiranju ponajvećih korisnika državnog proračuna, kao što su Hrvatske autoceste, Hrvatske željeznice Infrastruktura, Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka – Zagreb itd. Istovremeno je za mene to bilo i priznanje i izazov pa sam taj posao prihvatio vjerujući da uz naporan rad mogu doprinijeti znatnim pomacima u željenom smjeru.

Poznati ste kao čovjek bez dlake na jeziku i žestoki kritičar, ali uvijek uz nuđenje alternativnog rješenja. Prvi ste napadali programe “gospodarskog oporavka” svih vlada, ali i guvernera Rohatinskog i njegovo branjenje tečaja kune pod svaku cijenu. Dokazali ste da je na taj način hrvatsko gospodarstvo izgubilo više od stotinu milijardi kuna i tisuće i tisuće radnih mjesta u 15 godina, zbog kočenja izvoznika i konkurentnosti. Objasnite vaše “monetarne škare” – koje destimuliraju uvoznike, a stimuliraju izvoz.

Glavna poluga uništavanja naše industrije i proizvodnje u proteklom 15-godišnjem periodu bila je politika precijenjene kune. Naime, tečaj kune nije slijedio inflaciju pa su tako nastale monetarne škare koje su pogodovale uvoznicima, a bile veliki teret izvoznicima. Neutralizaciju monetarnih škara predložio sam kroz uvećanje poreza na dobit za one privredne subjekte koji zbog monetarnih škara ostvaruju dodatni profit (pretežni uvoznici), odnosno umanjenje poreza na dobit za one privredne subjekte kojima monetarne škare čine dodatni trošak (pretežni izvoznici i proizvođači).

Iako je prijedlog detaljno razrađen i izložen kritičkoj analizi eminentnih makroekonomista, koji nisu pronašli ozbiljan argument za njegovo odbacivanje, on nije u programu ni prošle ni ove vlade. S obzirom na to da je prijedlog neinflatoran, ne utječe na položaj zaduženog stanovništva, a državi udvostručuje prihod od poreza na dobit, ne vidim zašto je prijedlog odbačen.

Koja su tri poteza koja Vlada mora što prije povući?

Poteza koje bi Vlada trebala istovremeno učiniti ima mnogo više od tri i sve treba započeti odmah. Ipak, ako treba izdvojiti tri, odabrao bih: restrukturiranje uprave i kadrovsko ekipiranje na svim razinama; izradu jasne strategije razvoja uz sudjelovanje svih dionika s naglaskom na reindustrijalizaciju i proizvodnju; izradu plana restrukturiranje 2012./13. s nositeljima aktivnosti i rokovima u svim područjima društvenih aktivnosti.

Sve tri aktivnosti ne bi smjele trajati dulje od šest mjeseci, a za to vrijeme valjalo bi osigurati nesmetano funkcioniranje države i socijalni mir.

Koliko je ljudi po vama višak u državnoj upravi i javnim poduzećima? Koje bi državne i javne tvrtke trebalo privatizirati i zašto?

Ne mogu reći koliki je višak ljudi u državnoj upravi jer ne znam strukturu cijele državne uprave i zbog činjenice da bi tek stvarna reforma procedura, uz personalizaciju odgovornosti i ovlasti, te temeljna reorganizacija bazirana na najvišim dometima informatizacije, mogla dati taj broj. Ali ponavljam da se taj problem ne može riješiti tako da ljude iz uprave pošaljemo na burzu. Problem viška ljudi valja rješavati s visokim stupnjem socijalne osjetljivosti u suradnji sa sindikatima, a mora se koristiti redovita fluktuacija kadrova uz preraspodjelu posla te povećanje efikasnosti, uz skraćenje rokova za sve upravne poslove. U jednom mandatu mogao bi se obaviti znatan dio nužnih racionalizacija. Privatizirati treba samo one državne tvrtke koje imaju tržišne konkurente, dok monopolisti i strateški važni subjekti moraju ostati u državnom vlasništvu. I firme koje potencijalno možemo privatizirati valja privatizirati manirom dobrog gospodarstvenika, dakle tek onda kad se s više pokušaja dokaže da nije moguće uspješno upravljati tim firmama, a prodaju valja obaviti na način da se postigne najpovoljnija cijena.

Što bi trebalo učiniti i koliko bi vremena i novca bilo potrebno da se pokrene reindustrijalizacija Hrvatske?

U masterplanu koji smo izradili u CROMA-i opisali smo koje sve promjene valja učiniti i u kojim područjima. Nemoguće je masterplan u cijelosti dati u odgovoru, ali gotovo da ne postoji područje u kojem nisu potrebne radikalne promjene, i to s ciljevima i aktivnostima koje su dane u sklopu masterplana. Procijenili smo i rezultate koji se takvim pristupom mogu postići u četiri godine. Stoga svima onima koje interesira način izlaska iz gospodarske krize preporučujem da osvježe sjećanje na taj dokument, koji se nalazi na stranicama CROMA-e (op.a.: Dinamika promjena ovisit će prije svega o stupnju konsenzusa svih dionika u gospodarstvu RH i o snazi otpora promjenama te o globalnim i europskim kretanjima u gospodarstvu).

Kakvi se rezultati mogu očekivati provođenjem toga plana, uz izostanak ekstremnih utjecaja na reformu?

Kontinuirani rast BDP-a do 6 posto u 2016. i industrijske proizvodnje do 8 posto u 2016., pad nelikvidnosti od 20 do 25 posto godišnje (na 5 mlrd. kuna u 2016.), povećanje zaposlenosti sa 60 tisuća radnih mjesta (broj administrativnih radnih mjesta smanjiti za 40 tisuća, a broj proizvodnih povećati za 100 tisuća), ukidanje budžetskog deficita do 2014., smanjenje vanjskog duga 20 posto, smanjenje udjela siromašnih u ukupnom broju stanovnika sa 32 na 15 posto...

Kako objašnjavate njemačko gospodarsko čudo u ovim vremenima recesije kad bilježe rekorde u izvozu i zaposlenosti?

Njemačka je zemlja razvijene demokracije u čijem centru je kult rada, a među rijetkim je zemljama koje su kod kuće zadržale snažnu industriju i poljoprivredu unatoč globalizaciji. Kao što znate, njihov glavni protukrizni adut su proizvodnja i izvoz. Uz činjenicu da povlačenjem proizvodnje u zemlju mogu dio krize prebaciti u druge zemlje, potpuno je jasno da je to zemlja koja ima stvarne odgovore na svaku vrstu recesije. Nažalost, mi od Njemačke nismo puno kopirali, a čini mi se niti mnogo naučili.

Tko su, po vama, najsposobniji ljudi u novoj vladi?

Da biste ocijenili nečiju sposobnost, morate dobro poznavati te ljude. Ipak, na osnovi šturih informacija mogu reći da su sva glavna ministarstva pokrivena dovoljno sposobnim pojedincima. Da bi pak dokazali svoju sposobnost, trebat će im snažni timovi koje će biti teško pronaći po stranačkom ključu. Da bi pak reforme uspjele, trebat će tisuće sposobnih kadrova, koje će uz dana ograničenja biti teško pronaći.

Kako vidite Hrvatsku 2020., u eurozoni i Schengenu?

Hrvatska 2020. bit će svakako dio EU, ali sumnjam da će biti dio monetarne unije. Naime, kriteriji za ulazak u sustav eurozone bit će takav da će nama trebati desetak pa i više godina da ih dohvatimo.

Imate li ponuda i gdje biste voljeli završiti svoju profesionalnu karijeru?

Naravno da imam poslovnih ponuda. Mnogi poduzetnici dijele sa mnom mnoge stavove i vjeruju u moje sposobnosti. Zasad se vraćam u CROMA-u, a o nekom novom angažmanu dobro ću razmisliti jer tko se jedanput opeče, taj i na hladno puše.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija
  • ja sam gladan ja sam gladan

    06.02.2012 u 16:59h

    Gospodine Ferdelji, nije vas otjerao mali \"briselac\". Vi ste smetali pravom premijeru Čačiću, jer vi znate znanje, a Čačić lupeta bedastoće i sve oko sebe uvjerava kak je on taj koji sve zna.
    0 0% 0
  • U sridu U sridu

    06.02.2012 u 11:55h

    Admine zasto me brises? znate se rugati Tudjmanu i Jaci kako pricaju engleski a ovog podrepasa Milanovica se nesmije nazvati malogradjaninom sto i jest.On Pusicka i ostali prodaju briselske kvake sa par rijeci engleskog,ako to nije malogradjanstina onda ja neznam sto je.
    0 0% 0
  • U sridu U sridu

    06.02.2012 u 11:27h

    utatica,ne trebaju njima sposobni negoli podobni.
    0 0% 0
  • ja sam gladan ja sam gladan

    06.02.2012 u 16:59h

    Gospodine Ferdelji, nije vas otjerao mali \"briselac\". Vi ste smetali pravom premijeru Čačiću, jer vi znate znanje, a Čačić lupeta bedastoće i sve oko sebe uvjerava kak je on taj koji sve zna.
    0 0% 0
  • U sridu U sridu

    06.02.2012 u 11:55h

    Admine zasto me brises? znate se rugati Tudjmanu i Jaci kako pricaju engleski a ovog podrepasa Milanovica se nesmije nazvati malogradjaninom sto i jest.On Pusicka i ostali prodaju briselske kvake sa par rijeci engleskog,ako to nije malogradjanstina onda ja neznam sto je.
    0 0% 0
  • U sridu U sridu

    06.02.2012 u 11:27h

    utatica,ne trebaju njima sposobni negoli podobni.
    0 0% 0