navigacija Hrvatska 127
Sjednica Vlade

Plenković: Prijetila nam je gospodarska kriza te gubitak možda i 200 tisuća radnih mjesta

– Vlada i parlamentarna većina na ovom pitanju, koje je prijetilo gospodarskom krizom, reagirale su pravodobno i učinkovito te pokazale da u ovakvoj krizi imaju snage za rješavanje problema – kazao je Plenković.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković komentirao je krizu u Agrokoru. 

Kazao je da je u slučaju Agrokora Vlada reagirala pravodobno, učinkovito i pokazala da u ovakvoj krizi ima snage i vodstvo za rješavanje problema te je najavio da će banke danas potpisati sporazum o zajmu Agrokoru od 80 milijuna eura.

U nekom drugom scenariju, u kojemu ne bi bio donesen Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, možda bi Agrokor danas bio u uobičajenom stečajnom postupku koji bi prijetio ugrožavanjem radnih mjesta u tvrtki, narušavanjem poslovanja dobavljača, a i manjkom poreznih prihoda za hrvatski proračun, što bi prijetilo eventualnim daljnjim financijskim nekontroliranim lančanim procesima koji bi ugrožavali hrvatsko gospodarstvo – kazao je Plenković na početku sjednice. – Tako bi bilo u kontekstu uobičajenog stečajnog postupka koji bi prijetio gubitkom radnih mjesta možda i 200 tisuća ljudi – upozorio je Plenković.

"Ništa od toga nije se dogodilo, niti će se dogoditi, i to zbog našeg djelovanja, našeg donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti", izjavio je Plenković. Kako je najavio, danas će banke potpisati sporazum o kreditu Agrokoru od 80 milijuna eura radi svježe likvidnosti u tom sustavu, a ugovor koji će se potpisati bit će otvoren i za druge banke koje još trebaju odobrenja svojih centrala.  U tom procesu osigurat će se, kazao je premijer, da će svi zaposlenici Agrokora dobiti prije Uskrsa plaće, da će krenuti isplate dobavljačima, onim najmanjima i najugroženijima u smislu poslovanja i likvidnosti.  "Ta vrsta stabilizacije bio je jedan od naših ciljeva", kazao je Plenković.

Prema njegovim riječima, Vlada očekuje od izvanrednog povjerenika da detaljno snimi stanje u kompaniji, a na temelju toga, nakon ove inicijalne stabilizacije poslovanja, krene uz podršku odgovarajućih međunarodnih savjetnika u restrukturiranje koje će omogućiti drugu fazu, u kojoj će se osigurati dugoročna održivost poslovanja kompanije, a kao posljedica toga i stabilnost cijelog hrvatskog gospodarstva. Ponovio je da ovo nije bio slučaj spašavanja pojedinca nego odgovoran potez u cilju stabilizacije hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava. Kako je rekao, bitno je da ovaj trenutak ima "svojevrsni transformativni učinak za metodologiju poslovanja u Hrvatskoj". "Ovog prekretničkog tjedna", naglasio je, "trebamo iskoristiti pozitivno u budućim poslovnim odnosima između gospodarskih subjekata, a njihova plaćanja i financijsko poslovanje trebaju se odvijati u skladu sa zakonom i tako da se izbjegne pretjerana ovisnost nekih manjih društava". Najavio je da će idućega tjedna taj zakon predstaviti u Bruxellesu i objasniti razloge izvanrednog djelovanja u izvanrednim okolnostima.

U prvom činu ovog procesa postignuta je stabilizacija, kazao je Plenković. "Sada je na nama da napravimo ono što je još važnije, poduzmemo dugotrajni napor koji će osigurati i normalno poslovanje ove kompanije, ali i pozitivne gospodarske trendove koje Hrvatska ima. I sve što radimo, radimo tako da ova priča ne ugrozi promjenu izgleda našeg kreditnog rejtinga, koji su s negativnih postali stabilni po mišljenju sve tri najveće svjetske rejtinške agencije, kao i procjene drugih financijskih institucija", izjavio je. Dodao je i da Vlada upravo završava program nacionalnih reformi i tako će se međunarodnim partnerima pokazati da Vlada kreće u proces strukturnih reformi "na način na koji se od nas očekuje".

Plenković uputio apel Sloveniji

Plenković je uputio apel Sloveniji da, kao i Hrvatska, prijeđe sa sustavne kontrole na granicama na tzv. ciljanu kontrolu, a s obzirom na višestruke negativne efekte gužvi na granicama prouzročenih provedbom uredbe EK o pojačanoj kontroli schengenskih granica. "Vlada je obavijestila države članice EU i Europsku komisiju (EK) o prelasku sa sustavnog kontrola na granicama, sukladno uredbi o pojačanoj kontroli schengenskih granica, na tzv. ciljanu kontrolu", rekao je Plenković na početku sjednice Vlade u četvrtak te naveo da su MUP, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te njegov kabinet "angažirani u dijalogu i s Mađarskom i sa Slovenijom". Jutros je, kazao je, razgovarao i sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom te je još jednom apelirao na to da i Slovenija prijeđe sa sustavnog režima kontrole vozila na granici na tzv. ciljani. Sustavna kontrola podrazumijeva skeniranje svake isprave, neovisno je li riječ o državljanima EU, a to, naravno, kazao je premijer, izaziva velike gužve i dugotrajna čekanja i na slovenskoj i na hrvatskoj granici.

Režim ciljane kontrole, na koji je prešla Hrvatska, podrazumijeva da će hrvatska  granična policija kontrolirati samo ona vozila za koja se pokaže određena indikacija da je to potrebno, čime će se, dodaje premijer, ubrzati protok s hrvatske strane. "Vjerujemo da će i Slovenija prepoznati negativne efekte u gospodarskom smislu, u smislu frustracije putnika, turista, gubljenja strpljenja i u konačnici potencijalne negativne efekte na gospodarstvo, ne samo naše. Jer mnogi od tih putnika putuju i dalje, pogotovo pred uskrsne blagdane", rekao je premijer. Nada se da će biti pronađeno neko privremeno rješenje dok traju blagdani, a Hrvatska će, kaže, činiti sve što je u njezinoj moći da se pronađe trajno rješenje. "Najlakše bi bilo, naravno, postati članica 'Schengena', ali to nije samo do nas. Međutim, u svim razgovorima koje ćemo obaviti nakon ovakvog iskustva poremećaja u prometnom tijeku na granici, jasno je da je striktna provedba uredbe za Hrvatsku kao turističku zemlju jednostavno neodrživa", poručio je. Te su poruke, ponovio je, artikulirali prema EK, a ponovno će to učiniti i idućih dana i tjedana u svim kontaktima.

Raspisani lokalni izbori

Vlada  je donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora za nedjelju, 21. svibnja, a stupa na snagu 20. travnja, nakon čega počinju teći svi rokovi. Izbori se raspisuju za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda. Redoviti lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine, a posljednji su održani 19. svibnja 2013. godine.

Borovo diže novi kredit

Donesena je i odluka kojom se omogućuje da Borovo podigne novi kredit od 46 milijuna kuna kod HBOR-a, uz dionice Končara i HT-a kao osiguranje tog kredita. Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako se ovom odlukom zalažu dionice Končara i HT-a u vlasništvu države putem CERP-a kako bi se HBOR-u omogućilo davanje kredita Borovu, isplata plaća i daljnje poslovanje.  “A bitno je i da se od Uprave Borova ne očekuju samo sugestije o tome kako da se restrukturira poslovanje i bude učinkovito nego da na zajedničkim načelima pokušamo vidjeti tko bi mogao biti strateški partner za dugoročni opstanak i učinkovitost rada Borova, koji je gospodarski izrazito važan za Vukovar. Vlada zbog toga ovako i reagira i dalje podršku”, istaknuo je premijer. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je Borovo u ožujku 2015. godine od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dobilo kredit koji dospijeva 30. lipnja ove godine, a za taj je kredit kao osiguranje dano 60 tisuća dionica koje čine 2,33 posto temeljnog kapitala Končar Elektroindustrije.

„Borovo ne može vratiti ovaj kredit s obzirom na to da je u proteklom razdoblju mogućnost uređivanja poslovanja Borova opterećivala i predstečajna nagodba koja je u određenoj mjeri naišla na poteškoće, a koje se upravo pokušavaju riješiti u suradnji Porezne uprave i DORH-a“, kazala je Dalić.  S obzirom na činjenicu da predstečajna nagodba ima sada svoju perspektivu razrješenja, istaknula je, moguće je predložiti HBOR-u da se postojeći kredit refinancirana novim kreditom. Ukupna nominalna vrijednost novog kredita iznosila bi 46 milijuna kuna, od čega bi 36 milijuna kuna služilo za refinanciranje spomenutog kredita iz 2015. godine, a 10 milijuna kuna za potrebe tekuće likvidnosti. I za osiguranje ovog kredita dat će se postojećih 2,33 posto dionica Končara, kao i  329.154 dionice koje čine 0,4 posto temeljnog kapitala HT-a, koje su u vlasništvu države putem CERP-a. Dalić je istaknula i da se ova odluka donosi „s obzirom na važnost nastavka poslovanja i stvaranja uvjeta da se predstečajna nagodba konačno završi i nađe rješenje za stalno održivo poslovanje Borova“.

Država će subvencionirati kredit za prvu nekretninu

U saborsku je proceduru sa sjednice Vlade upućen i prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojim Vlada, ističe Plenković, želi pomoći pri stjecanju prve nekretnine po specifičnim uvjetima osobama mlađima od 45 godina, a dodatno se to odnosi i na osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Resorni ministar Lovro Kušćević dodao je da taj zakon, osim što će pomoći riješiti prvo stambeno pitanje, ima i socijalnu, pa čak i pronatalitetnu notu. Naime, objasnio je, svaka osoba koja nije starija od 45 godina i nema u svojem vlasništvu stan ili kuću, imat će pravo na ostvarenje poticaja po ovom zakonu. To znači da će toj osobi, ako digne kredit za kupnju prvog stana ili kuće, država 4 godine plaćati pola rate kredita, a ako dobije ili usvoji dijete u tom razdoblju, za svako dijete rok se produžava za dodatne 2 godine. Ako u obitelji ima osoba s invaliditetom većim od 50 posto, taj se rok produžava za još jednu godinu. Najveća je novost, naglasio je Kušćević, da je omogućena i kupnja rabljenih stanova i kuća jer postoje manje sredine gdje nema novih stanova na tržištu, pa treba utjecati na to da se ljudi ne bi nužno morali seliti u velike gradova već da ostanu živjeti na svom ognjištu. Država će sufinancirati nekretnine vrijednosti do 1500 eura po metru kvadratnom, odnosno u ukupnom iznosu do 100 tisuća eura. Efektivna kamatna stopa na ovaj kredit ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje, a ugovore o subvencioniranju kredita sklapat će  Agencija za prodaju nekretnina (APN), koja će Vladi jednom godišnje podnositi izvješće o provedbi zakona. Za 2017. u proračunu je predviđeno 17,5 milijuna kuna za realizaciju ovog programa, a u projekcijama za iduće godine je predviđen iznos od po 35 milijuna kuna godišnje, zaključio je Kuščević.

Nacrt prijedloga zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma predstavio je ministar financija Zdravko Marić.  "Ustrojava se registar stvarnih vlasnika trgovačkih društava", kazao je Marić, a rekao i da se proširuje koncept "politički izložene osobe". 

 

Država bez papira

Premijer Plenković komentirao je i korespondenciju između ministrice Žalac i ministra Dobrovića. – Nije ministar Dobrović jedini koji je dobio pismo, stigla su i ministrici Dalić, Butkoviću, Murganić i drugima. Riječ je o pismima koje imaju za cilj povećati učinkovitost svih u povlačenju sredstava iz EU – kazao je Plenković i dodao kako iz toga ne treba izvlačiti pogrešne zaključke.

 Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić kazao je da je to ministarstvo pripremilo aplikaciju "Uvid u osobna stanja građana" koja omogućava uvid u podatke iz državnih matica te dodao kako su time "stvoreni prvi preduvjeti za državu bez papira". 

>>Državne subvencije i za gradnju prve kuće

>>Plenković: Neću tolerirati sabotaže HDZ-ovih kandidata. Hasanbegović: Neka se Prgomet ispriča

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (8 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

34
Registracija
  • krcedolac krcedolac

    13.04.2017 u 10:41h

    " Prijetila nam je gospodarska kriza te gubitak možda i 200 tisuća radnih mjesta"..... u cijeloj Hrvatskoj niti nema 200 000 radnih mjesta....uhljebi, političari i ini paraziti se ne računaju u bilo kakvu korisnu proizvodnju...
    18 55% 15
  • Free_mind Free_mind

    13.04.2017 u 10:52h

    "Dragi" premijeru Plenković i ministrice Dalić, iako je i sljepcima jasno, govor tijela vas odaje u laži. Lex Todorić nije spašavanje Hrvatske, već baš suprotno - to je čin veleizdaje!
    11 61% 7
  • Ivan2706 Ivan2706

    13.04.2017 u 11:06h

    Na žalost ovdje se radi o odgađanju konačnog sloma. Račun će kao uvijek platiti malu dobavljači i građani. Ako netko misli da je s ovim na brzinu sklepanim pamfletom riješio problem zbogom pameti.
    9 69% 4
  • tugomir.pokas tugomir.pokas

    13.04.2017 u 16:08h

    E da, zaboravio sam spomenuti Marića i njegovo zalaganje za odgodu donošenja zakona kojim bi se ograničilo ili spriječilo faktoring kraditiranje Agrokora.Ti činom je omogučio nastavak financijskih malverzacija Agrokoru, sve do potpunog sloma. Mariću opravdao si povjerenje sa kojim si iz Agrokora poslan za min.financija.A USKOK ništa ne vidi u tome sporno a pogotovo Cvitan.On je garancija da se ništa neće istraživati u vezi Agrokora.Znamo i zašto.
    0 0% 0
  • tugomir.pokas tugomir.pokas

    13.04.2017 u 16:01h

    I on si umišlja da je problem riješio.Donio lex Agrokor nakom kojega je Agrokoru ponovno srušen rejting.Todorić je još vlasnik svega, a država zakonom onemogućava naplate dugova od Agrokora .Uskoro će se dio dugova morati otpisati.A poslije svega očišćen od dubioza Agrokor ide Todoriću.To je prozirna igra Plenkovića i Marića.Spašava se Todorić.Ostalo su sve laži i isprazne frazetine Plenkovića.Pokradeni novac se ne može stvoriti iz ničega.Sve će platiti na kraju svi građani.
    0 0% 0
  • maligogo maligogo

    13.04.2017 u 15:03h

    Meni se čini da je ovo samo malo gašenje požara, zapravo kontroliranje po rubnim djelovima. Puno je nejasnoća u cijeloj ovoj situaciji i nitko od odgovornih ne daje odgovore. Jučer je povjerenik ponosno objavio kako je dogovoren kredit sa domaćim bankama od 80 mil. eura ali ne zna sa kojim kamatama????? Nadalje, koje je osiguranje tog kredita budući je više manje sva imovina agrokora već pod teretom, čak i parkirališna mjesta oko svih većih Konzuma...tko garantira špovrat love..vjerovatno država a to se vješto skriva. Država je već počela u Agrokor upumpavati propačunski novac podjelivši Konzumove bonove zaposlenicima u državnim firmama ( cca 10 mil. kuna). Koliko će se još upumpati bez našega znanja to tek treba pričekati i vidjeti....i na kraju..ako su ovom tranšom kredita riješeni dugovi malim i srednjim dobavljačima ( tako tvrdi povjerenik ) čemu dalje lex agrokor držati na snazi u konkretnom slučaju? Nitko nije kriv Francku, Krašu i ostalim velikim dobavljačima što svoju dobit nisu reinvestirali u poboljšanje i povećanje proizvodnje i širenje na druga tržišta, već su odlučili skrivečki preko factoringa kreditirati Agrokor....sve su to privatne firme čije uprave odgovaraju vlasnicima. Ukoliko su mali i srednji dobavljači riješeni oni sada mogu ili tražiti avansno plaćanje ili robu ponuditi drugim trgovačkim lancima ili smanjiti proizvodnju na određeno vrijeme tok se situacija ne iskristalizira odnosno dok Agrokor ne dobije novoga vlasnika...sve ostalo podsjeća na mačku koja sama lovi vlastiti rep jer ako se nastavi isporuka roba bez avansnog ili plaćanja u ugovorenim rokovima eto nas usred turističke sezone opet u problemima...i sve mi se čini kako je ova vatrogasna mjera donešena isključivo zbog lokalnih izbora
    0 0% 0
Pregledaj sve komentare
Pogledajte još
S-300
moćni raketni sustav

Novi ruski pritisak na Hrvatsku: Isporučili smo vam S-300, gdje su nestale rakete?