Pregled dana navigacija vecernji list Hrvatska
blagdan euharistije

Vjernici proslavili Tijelovo, blagdan ustanovljen u 13. stoljeću

Tijelovo kao posebni blagdan ustanovljen je u spomen na nastanak euharistije. Isprva se zvao blagdan euharistije.

Foto: Matija Topolovec/Pixsell

Vjernici su danas diljem Hrvatske proslavili Tijelovo, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva.

Blagdan je to koji je Vlada predvođena SDP-om 2001. godine nakon "međustranačke trgovine" proglasila državnim praznikom i neradnim danom. Ostalo je upamćeno i da mnogi zastupnici koji su izglasali da Tijelovo postane državni blagdan nisu znali što se tog dana slavi i da je jedini znao objasniti što je Tijelovo bio SDP-ov potpredsjednik Sabora Mato Arlović. Ove godine aktualizirala se priča o Tijelovu koje bi uz još dva praznika ponovno postalo radnim danom, no konačna odluka o tome još nije donesena.

Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli. Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV - naslov joj je »Transiturus de hoc mundo - Odlazeći s ovoga svijeta« - papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu.

Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

Prva tijelovska procesija u Kölnu

Prva tijelovska procesija u Kölnu

Jedan od prepoznatljivih vanjskih obilježja Tijelova je procesija.

Na samom početku Tijelovo nije bilo povezano s procesijom. No, ubrzo je procesija postala sastavnim dijelom blagdana, i to najprije u Njemačkoj, točnije u Kölnu. U Rimu je uvedena sredinom 14. stoljeća. Kasnije se tijekom 15. stoljeća razvio običaj četiriju postaja, s čitanjem četiriju evanđelja, s molitvom i blagoslovom na sve četiri strane svijeta. Molilo se za opći napredak, za zaštitu od zala, nepogoda, pogibelji. U tijelovsku procesiju uključili su se razni slojevi društva. Blagdan je postupno dobivao na sve većoj društvenoj, pa i političkoj važnosti. Slavio se vrlo glasno i svečano.

Crkva se u procesiji iskazuje kao hodočasnički Božji narod; vjernik koji se uključuje u procesiju svjedoči vjeru u nebesku domovinu, i ističe nebeski Jeruzalem kao svoj konačni cilj. Tijelovska procesija ima značenje da se pokaže kako euharistijsko otajstvo treba prožeti cijelu javnost te je usmjerena preobrazbi svijeta.

Ona ima i poruku da euharistija spada u središte svijeta; ona je sakrament solidarnosti, jedinstva, ljubavi i mira; škola dijaloga i međusobnog poštovanja. Kada kršćani izlaze s Presvetim oltarskim sakramentom na ulice i trgove svoga grada hoće zapravo reći kako cijeli svoj život žele euharistijski osmisliti.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Ključne riječi

Komentari

Registracija
  • mirac mirac

    08.06.2012 u 12:06h

    OGER! No sikiriki tak što nebu bilo! Heeeeeee!
    0 0% 0
  • Oger Oger

    08.06.2012 u 11:06h

    08.06.2012. u 08:19h mirac je napisao/la: ................... -------------------------------------------------------- Jadne stranke koje moraju do tebe. Nije li mozda tako da stranke dobe napadaj zbog tvoje nesposobnosti (a mozda i lijenosti) ?
    0 0% 0
  • qwad.wad qwad.wad

    08.06.2012 u 09:06h

    Lijepo je rekla jedna sindikalistica da smo zemlja sa 90% krščana, a svi dućani rade. Valjda u dućanima rade samo nekrščani pa tko ih šiša - nemaju potrebu za upražnjavanjem vjere. Ha, ha, ha... Stvarno smo licemjeri, klanjamo se nepostojećim stvarima i utvarama.
    0 0% 0
  • mirac mirac

    08.06.2012 u 12:06h

    OGER! No sikiriki tak što nebu bilo! Heeeeeee!
    0 0% 0
  • Oger Oger

    08.06.2012 u 11:06h

    08.06.2012. u 08:19h mirac je napisao/la: ................... -------------------------------------------------------- Jadne stranke koje moraju do tebe. Nije li mozda tako da stranke dobe napadaj zbog tvoje nesposobnosti (a mozda i lijenosti) ?
    0 0% 0
  • qwad.wad qwad.wad

    08.06.2012 u 09:06h

    Lijepo je rekla jedna sindikalistica da smo zemlja sa 90% krščana, a svi dućani rade. Valjda u dućanima rade samo nekrščani pa tko ih šiša - nemaju potrebu za upražnjavanjem vjere. Ha, ha, ha... Stvarno smo licemjeri, klanjamo se nepostojećim stvarima i utvarama.
    0 0% 0