Šest milijuna eura ulaže se u osnivanje brodske hitne pomoći, brze brodice s medicinskom opremom za hitno zbrinjavanje pacijenata. Broj potrebnih brodova, njihova opremljenost, vezovi, lokacije i ostali detalji bit će sadržaj studije izvodivosti za koju je Hrvatski zavod za hitnu medicinu raspisao javni natječaj. Izrada studije, koja će procijeniti i isplativost brzobrodske hitne pomoći, procijenjena je na 200 tisuća kuna, a najbolji ponuđač sve te detalje morat će Zavodu dostaviti u iduća tri mjeseca.
Neprilagođena vozila
Prvi je to korak u osnivanju pomorske medicinske pomoći definiran i obvezan prema Operativnom programu konkurentnost i kohezija kako bi imali mogućnost “povući” iz fondova EU spomenute milijune. Među argumentima za ovakav potez ističe se razvedenost hrvatske obale s 48 stalno naseljenih otoka na kojima ukupno živi 122.418 stanovnika, od čega na 13 otoka s manje od sto stanovnika, a koji su diskriminirani kad je posrijedi pravo na hitnu medicinsku pomoć.
To znači, kako i u samom pozivu za izradu studije opisuju, da se hitne pacijente s otoka prevozi trajektima, čamcima, brodovima koji nisu prilagođeni za medicinski prijevoz. “Za vrijeme prijevoza pacijent se nalazi u cestovnom medicinskom vozilu u unutrašnjosti trajekta često izložen utjecaju vremenskih prilika budući da se motor vozila mora isključiti. Ako se prijevoz odvija bilo privatnim brodicama ili brodovima obalne straže tada prostor nije prilagođen sigurnom zbrinjavanju hitnih pacijenata i dovodi u pitanje osnovni nadzor nad stanjem pacijenta kao i mogućnost hitne medicinske intervencije u slučaju pogoršanja životnih znakova pacijenta.
U slučaju nesreće na moru u tim brodovima nema stalnog hitnog medicinskog tima koji bi mogao intervenirati”, stoji među ostalim u pozivu na ovaj natječaj čiju je organizaciju Ministarstvo zdravlja prepustilo spomenutom Zavodu kao krovnoj instituciji za hitnu medicinsku pomoć u Hrvatskoj.
Brodska hitna inače funkcionira u zemljama poput Norveške čija je naseljenost, uz Island, najrjeđa u Europi, a površina šest puta veća od Hrvatske. Zemlja je to i s helikopterskom hitnom koja u nas nakon “štih probe” nije zaživjela te je, podsjetimo, pilot-projekt ovakvog oblika hitne medicinske pomoći završio s odlaskom bivšeg ministra zdravlja prim. Siniše Varge.
Učinkovitost helikopterske hitne provjerena je i dokazana u više europskih zemalja no aktualna administracija nije produžila projekt argumentirajući kako je isplativije vratiti medicinsku hitnu pomoć vojsci odnosno vojnim helikopterima. I iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu odgovorili su nam kako ovaj natječaj za brodsku hitnu ne znači istovremeno i odustajanje od helikopterske hitne.
Posebne situacije
“Helikopterska hitna medicinska služba ima nezamjenjivu ulogu u pružanju hitne medicinske skrbi na udaljenijim otocima te cestama, pogotovo kada se tijekom turističke sezone na svim glavnim prometnim pravcima stvaraju velike gužve te one postaju nedostupnije za zemaljske timove hitne medicinske službe. Isto tako neosporna je uloga helikopterske hitne medicinske službe u posebnim situacijama kao što su velike nesreće”, stoji u odgovoru Zavoda.
Da li je takav učinak i pomorske medicinske pomoći i mogu li specijalizirane brze brodice, kako kažu iz Zavoda, omogućiti pružanje brže, kvalitetnije, ujednačenije i dostupnije hitne medicinske skrbi na otocima pokazat će studija za koju je raspisan natječaj. Inače, i helikoptersku i pomorsku hitnu pomoć imaju sjevernoeuropske zemlje poput spomenute Norveške ili Velike Britanije te Venecija, logično zbog svoje specifičnosti “grada na vodi”.
>> Policija, hitna i HGSS bez intervencija zbog Pokemona
Hrvatska će osnovati brodsku hitnu pomoć za sve posebno domoljubne jadransko balkanske koji če pasti u domoljubni šok i mrk kada posle pravedne međunarodno važeče presude EU arbitražnog suda oko granice europski susjedi Slovenci uzhičeni, razigrani i nasmijani počnu saa regatama iz Pirana vanka prema otvorenom po novom svome alias kod nas na balkanu poznatijem kao navodni koridor "nedamo ni milimetra"