Donosimo vam članak iz kolovoza 2006. naše novinarke Ljubice Gatarić koja je još tada upozoravala na rizik kredita u švicarcima:
Nakon što su švicarski franci zavladali tržištem kredita, HNB upozorava na rizike
Rata od 3000 kn od sutra 3500 kn!
Autor: Ljubica Gatarić
Banke zbog jeftinog švicarskog franka snižavale kamate, no rate će sada rasti
U idućih godinu dana mjesečne rate za kredite u švicarskim francima mogle bi se povećati gotovo 18 posto. Tvrdi to Hrvatska narodna banka u jučer objavljenoj analizi o stanju u bankama unutar koje se, prvi put dosad, nalazi i analiza rizika koju nose krediti u CHF s promjenjivom kamatnom stopom. Hrvatska narodna banka stoga ponovno poziva građane da budu oprezni pri uzimanju dugoročnih kredita u švicarskim francima jer njihova analiza s "razinom pouzdanosti od visokih 95 posto" upućuje na to da će idućih mjeseci švicarski franci najvjerojatnije poskupjeti 17,8 posto.
500 kuna više
Konkretno, HNB je pratio cijenu CHF unazad deset godina te je na primjeru kredita od 100.000 CHF pokazao što bi se u tom periodu događalo s mjesečnim anuitetima. Na dan odobravanja kredita, u ožujku 1996. godine (uz 5,58 posto kamate), mjesečna rata bila bi 3201 kunu, i od tada bi se tijekom deset godina zbog promjene kamatnih stopa i tečaja kretala u rasponu od 2781 do 3908 kuna.
U ožujku ove godine ta bi rata pala na 3041 kunu niže nego kada je kredit odobren ali na osnovi zbivanja u proteklih deset godina, kretanja tečaja, te aktualnih kamatnih stopa i LIBOR-a za CHF (kamatna stopa postignuta pri posuđivanju novca između banaka) simulacija pokazuje da postoji velika vjerojatnost da će do ožujka 2007. godine rata porasti na 3582 kune, odnosno petstotinjak kuna, i to uglavnom zbog povećanja kamatnih stopa na švicarske franke.
Unazad godinu i pol građani su podigli oko deset milijardi kuna novih stambenih kredita, a podaci iz banaka pokazuju da je od 70 do 80 posto novih stambenih kredita deviznom klauzulom vezano upravo uza švicarski franak. Banke su počele forsirati te kredite jer su im švicarski franci bili jeftiniji od eura, pa su i kamatne stope na kredite u CHF bile jedan do dva posto niže nego u eurima.
Jaka kuna ublažava
Osim u Zagrebačkoj i Splitskoj banci, gdje je udio stambenih kredita u CHF bio oko 20 posto, kod drugih većih banaka poput Privredne, RBA i Hypo, švicarski franci čine i do 80 posto stambenog porftelja. HNB upozorava da se LIBOR za CHF s povijesno niskih razina u 2003. godini počeo povećavati, raste i sada, pa očekuju da će banke dizati kamatne stope nakon što što prođu akcijski rokovi kojima su privlačili klijente.
U PBZ-u su, na primjer, u ovoj godini stambeni krediti povećani tri puta, a u Zagrebačkoj dva puta. Banke i jučer neslužbeno kažu da neće poskupljivati kredite u švicarskim francima, ali analitičari tvrde da se to već događa u nekim banakama, samo što građanima ide u prilog jačanje kune pa se dizanje kamata toliko ne osjeti. Premda se u ovoj analizi ne spominju krediti u eurima te nema procjena kretanja kamatnih stopa za takve kredite, HNB već dulje upozorava da će se povećanje kamatnih stopa u svijetu prenijeti i na nas.
Priča oko "švicaraca" je zaista smiješna. Kao prvo; ako se već diže kredit, onda se treba dizati ili u domaćoj valuti ili u valuti za koju je domaća valuta vezana. Egzibicija sa nekom trećom valutom je uvijek vrlo riskantna. Nema razlike između ulaganja u dionice ili fondove, redovitih odlazaka u kladionicu i dizanja kredita u trećoj valuti, i zato mi nije jasno od kud ovoj Vladi ideja da zaštiti "švicarce"? Ako su se odlučili na zaštitu "švicarca", zašto ne zaštite i kladioničare, ulagače u fondove i sl?