Godinama su prvašići u hrvatskim osnovnim školama različito učili pisati slova. Izgled slova ovisio je prvenstveno o autoru početnice koju su prvašići imali pa su u nekima slova bila kičastija, s više vitica i raznih ukrasa, a u nekim početnicama izgledala su jednostavnije, čistije. Ili, kraće rečeno, svatko je pisao i učio djecu pisati onako kako je htio i mislio da je dobro jer standarda nije bilo.
Utjecaj na rukopis
– Bio je to kaos i loše je utjecao na razvoj rukopisa kod učenika. Svaki autor početnice pisao je kako je htio. Većina zemalja ima standardizirani školski slovopis, a mi ga nismo imali – kaže profesor Ante Bežen, koji je šest godina vodio znanstveni projekt “Jezični likovni standardi početnog čitanja i pisanja na hrvatskom jeziku” na temelju kojeg je profesor sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Siniša Reberski napravio standard pisanja slova, odnosno standardno školsko pismo.
Na nov način prvašići su slova počeli pisati u prošloj školskoj godini. No ne svi. Prema istraživanju dviju studentica sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, Zrinke Grabovac i Ive Kaćunko, čak 18 posto učenika prvih razreda slova nije učilo pisati prema standardnom školskom pismu.
Problem preseljenje
– Ne, sa svojim prvašićima nisam radila po novom standardu. Pisali smo po starom jer novi način pisanja slova ni sama nisam svladala. Nije bilo vremena ni načina. Bila sam na neka dva masovna predavanja, nije bilo prilike da to vježbamo i naučimo i, kad sam se suočila sa svojim prvašićima, jednostavnije je bilo krenuti po starom. A nije da nemam želje učiti, ali jednostavno to nisam uspjela sama. Imam 31 godinu staža i ovo je, mislim, prvi put da nisam usvojila neku novost koja nam je došla u škole – kazala nam je učiteljica iz jedne zagrebačke osnovne škole.
Dodaje da time njezini učenici neće biti bitno oštećeni, a na pitanje što će se dogoditi ako netko od njih promijeni školu i ode u onu u kojoj su prvašići učili standardno školsko pismo, nakon kraće stanke kazala je: “Nadam se da će im nova učiteljica progledati kroz prste.” Profesor Bežen ne krivi učitelje, ali misli da će problema biti.
– Problem će imati djeca koja se iz škole u kojoj nisu učila pisati po novom presele u školu u kojoj jesu. Dakle, problem će biti promjena škole, ali je još veći problem nezainteresiranost koju je prema cijeloj jednoj generaciji i ovoj inovaciji pokazalo Ministarstvo obrazovanja. Po novom standardnom školskom slovopisu napravljeni su i udžbenici, a Ministarstvo nije organiziralo odgovarajuću edukaciju za učitelje – ljuti se profesor Bežen i ističe da su se morale organizirati radionice u kojima su morali sudjelovati svi učitelji.
A čitavo istraživanje dvije studentice Učiteljskog fakulteta Zrinka Grabovac i Iva Kaćunko odlučile su provesti kad su na praksi u jednoj školi shvatile da se prvašiće ne uči pisati po novom.
Treba vremena
– To nas je iznenadilo jer je obvezno. Istraživanje je pokazalo da se nekim učiteljima to ne da, da im je gnjavaža, ali velik dio krivnje snosi i Ministarstvo koje im nije organiziralo odgovarajuću edukaciju. Standardni slovopis je dobar, ali će očito trebati neko vrijeme da zaživi – komentira Zrinka Grabovac.
Ona i kolegica joj Iva Kaćunko za istraživanje, koje je razotkrilo da priprema učitelja za korištenje standardnog školskog pisma nije odgovarajuće provedena, dobile su rektorovu nagradu.– Nismo je očekivale, ali drago nam je što smo je dobile jer govori da treba propitivati i istraživati. Ako nećemo mi studenti i budući učitelji, tko će – pita se Zrinka. Kakva će situacija biti u novoj školskoj godini s novom generacijom prvašića? Učitelji kažu, ista ili gora nego prošle godine jer kvalitetnih edukacija nema dovoljno.
>> Najljepši rukopis: imena 50 finalista znat će se 30. travnja
...a gdje je tanko gore debelo dolje... . To je bila škola.