Službeni podaci ne potvrđuju opće uvjerenje da državni službenici loše rade. Gotovo dvije trećine službenika i namještenika u internom su sustavu ocjenjivanja zadovoljili kao odlikaši ili vrlo dobri zaposlenici, odnosno njihov rad ocijenjen je kao ‘izuzetan’ i ‘primjeran’. To su dvije najbolje od pet mogućih ocjena propisanih zakonom.
Uzeli domare
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović otkrila je da je prošle godine u registar zaposlenih uneseno oko 33 tisuće ocjena od kojih su samo njih sedam bile negativne. Po zakonu, osobama koje ‘ne zadovolje’ radni odnos prestaje po sili zakona, a nije ugodno ni kad se netko provuče s dvojkom, odnosno ocjenom da ‘zadovoljava’, jer se takva ocjena daje ljudima koji pokazuju minimalan napor na poslu zbog čega radnik može biti premješten na drugo radno mjesto niže složenosti poslova.
U jedinicama lokalne i područne samouprave krajem rujna bile su zaposlene 13.693 osobe, u državnoj upravi radi 59 tisuća službenika i namještenika, dok javni sektor kao što su zdravstvo, školstvo, socijala, pravosuđe i slično dodatno zapošljava 170 tisuća osoba. Sveukupno to je 244 tisuće zaposlenih čije se plaće osiguravaju iz državnog ili lokalnih proračuna.
Nema uredbe od 2001.
Za razliku od ostalih sustava gdje je ove godine došlo do neznatnog smanjenja broja zaposlenih, najveći val zapošljavanja ove se godine dogodio u školstvu koje je zaposlilo oko dvije tisuće nenastavnog osoblja, čistačica, domara i drugih pomoćnih radnika. Sustav ocjenjivanja primjenjuje se samo u državnoj upravi, a Siniša Kuhar iz službeničkog sindikata kaže da ocjene služe samo zato da bi osobe s prve tri najbolje ocjene dobile tri, dva ili jedan dan godišnjeg, no ocjenjivanje nije uvedeno s tom namjerom. Ono je trebalo biti glavni alat za nagrađivanje zaposlenih. Vlada se još davne 2001. godine obvezala da će donijeti uredbu kojom će utvrditi kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost u radu, pri čemu se kao obvezan kriterij mora uzeti u obzir ocjena o radu službenika, ali kako rok za njezino donošenje nije propisan, Kuhar kaže da uredba do danas nije donesena.
– Vlada ima vječni alibi zbog kojeg državna uprava ne može početi i financijski vrednovati individualni iznadprosječni učinak svojih službenika, premda je za to najveći krivac upravo ona sama i istovremeno periodično najavljuje i predlaže nove platne sustave koji će to omogućiti – kaže Kuhar.
Dosadašnja ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović svakako sugerira da se promijene kriteriji ocjenjivanja te izbjegne subjektivnost u ocjeni. Veliku razliku između javne percepcije i internih ocjena otkrilo je i jedno istraživanje koje je provelo Ministarstvo uprave u kojemu su građani državnu upravu ocijenili s mršavom trojkom – odnosno s 2,8, za razliku od njih samih koji se časte četvorkama i peticama. Ako i kada ta tema dođe na dnevni red, njezina je sugestija da se razmotri mogućnost za drukčiji sustav ocjena, koji neće upućivati na školske ocjene, odnosno slične razine. Umjesto postojećih pet ocjena, može se uvesti sustav od četiri ocjene koje bi upućivale na: neprihvatljiv učinak, učinak koji je najvećim dijelom/u potpunosti u skladu sa zahtjevima radnog mjesta, učinak iznad zahtjeva radnog mjesta ili izniman učinak koji daleko premašuje zahtjeve radnog mjesta.
>>Iz HEP ODS-a do kraja 2017. odlazi 1.500 ljudi
tko u hrvatskoj koga ocjenjuje ? hrvatsko prirodno bogatstvo super ,radni narod svuda u evropi trazen,cijenjen jer uredan,vrijedan. prekrsteni udbasi,jugohrvati sve upropastise,polupismena banda bez kulture .