Od oko 800 milijuna kuna, koliko je, prema procjenama, teško oglašivačko TV tržište u Hrvatskoj, godišnje se oko 10 milijuna kuna utroši na oglašavanje za djecu.
U sadržajima namijenjenim najmlađima emitira se oko 20.000 spotova, no ne samo da veliki broj njih nije primjeren i ne promovira "zdrave" potrošačke navike već se puno njih i izvan dječjeg programa koristi djecom koja imaju sve veći utjecaj na kupovinu.
Samo u SAD-u, pokazala su istraživanja, djeca godišnje dobiju oko 40 milijardi dolara džeparca, ali njihov utjecaj na kupnju odraslih, na automobile, kućanske aparate, fiksnu i mobilnu telefoniju, čak i lijekove ili dodatke prehrani za srce, tlak, demenciju..., iznosi 700 milijardi dolara.
Ne razlikuju program
Kako bi im se "od malih nogu" usadila vjernost određenom brendu, djecu se čak, tvrdi hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, pokušava uvjeriti i da vrijede koliko vrijedi kupljeni proizvod pa ga reklamiraju i u filmovima sa superjunacima ili se u reklamama pojavljuju popularni pjevači.
Olivera Međugorac, predsjednica Koordinacije hrane i pića HUP-a i direktorica komunikacija i marketinških servisa Nestle Adriatic regije, kaže kako konzumeristički pritisak ne bi trebao predstavljati problem ako se djecu nauči da budu selektivna i otporna na te utjecaje te ako uz pomoć roditelja, škole i drugih razviju zdrave, umjesto hirovitih potrošačkih navika.
Istraživanje koje je u siječnju provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je, naime, kako djeca do svoje desete godine uopće ne razlikuju promidžbenu poruku od redovitog televizijskog programa. No uslijed povećanog pristupa digitalnim i mobilnim tehnologijama marketingu su izložena više nego ijedna generacija prije.
Nakon televizije, koja je najdominantniji medij koji "konzumiraju", na djecu u dobi od 6 do 11 godina najviše utjecaja ima tablet, a u dobi od 11 do 15 godina pametni telefoni, što stručnjaci povezuju i s povećanjem oboljenja od poremećaja u koncentraciji, dijabetesom, depresijom, čak i u odrasloj dobi.
Sat TV-a - 167 kalorija
Najveći javnozdravstveni problem danas je pak pretilost. Prema istraživanju objavljenom u knjizi "Buy, buy, Baby", čak 50% reklama za djecu u SAD-u su reklame za slatkiše i brzu hranu na koje Amerikanci potroše 6 milijardi dolara godišnje.
Rezultati istraživanja Harvard School of Public Health i Children's Hospital u Bostonu pokazali su pak kako svaki dodatni sat proveden ispred televizora rezultira porastom ukupnog dnevnog kalorijskog unosa kod djece za otprilike 167 kalorija.
Danska, Finska, Francuska, Norveška, Velika Britanija... s "nezdravim" se proizvodima "obračunavaju" i porezima na proizvode bogate šećerom ili mastima kako bi se smanjila njihova potrošnja. Švicarska, Mađarska i još neke države imaju i dobrovoljna lokalna pravila za tvrtke u svrhu podrške roditeljima u osiguravanju izbalansirane prehrane za djecu, dok je najpoznatija dobrovoljno preuzeta obveza takvog tipa na prostoru Europe „EU pledge inicijativa".
– Prema broju članica (21) i volumena oglašavanja ona pokriva 80% oglašivačkog tržišta prehrambene industrije u Europi, zbog čega su, prema izvješćima nezavisnih konzultantskih kuća Accenture i EASA, djeca u posljednjih šest godina bila čak 83% manje izložena proizvodima koji ne ispunjavaju nutritivne kriterije u jutarnjim terminima, u svim terminima 43% manje, a ukupno su vidjela i 32% manje reklama – kaže Međugorac.
>> Djeca uvelike utječu na odabir što kupiti
>> Njemačka inicijativa "kupujmo balkansko"
