U organizaciji Turističke zajednice grada Županje i ove godine održana je tradicijska priredba „Kruh naš svagdašnji – žetva i vršidba u prošlosti“, a tijekom koje su prikazani žetveni običaji u Slavoniji sa početka 20 stoljeća.
Brojni domaći mještani, ali i gosti, i ovaj put su imali priliku vidjeti kako se žito u to vrijeme kosilo ručno i kada su se svi ti poslovi obavljali ručno.
- Namjera nam je bila da kroz ovu priredbu oživimo već pomalo zaboravljene slavonske tradicijske žetvene običaje, ali i da u Županju privučemo domaće i strane turiste, rekao je direktor županjske Turističke zajednice Mirko Bačić.
Sudionici programa su na gospodarskom imanju „Rezin i Ilijin stan“, koji se nalazi nedaleko od Županje, prikazali kako se nekada želo žito ali i vidjeti neke od strojeva koji su se tada koristili poput staroga traktora i levatora, dreše ali i oruđa koje se koristilo poput kosa i srpova.
Posjetitelji manifestacije tako su mogli razgledati i starinski stroj „trijer“, a koji je služio za odvajanje primjesa, pljeve, prašine i ostalih nečistoća iz žitarica, voziti se zaprežnim kolima… Osiguran je bio i izložbeno-prodajni žetveni sajam gdje su se mogle razgledati narodne rukotvorine kao i kušati tradicionalne slavonske delicije.
Bila je ovo prilika da se najboljim proizvođačima u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji u 2014. Godini, sa područja Županje, dodjele i prigodne nagrade i priznanja. U priredbi su sudjelovali članovi radne skupine Moba iz Štitara, više folklornih skupina, članovi Udruge Stara sinija iz Gornjih Hrgova i Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” iz Lukavca (BiH) kao i članovi Udruge bunjevačkih Hrvata “Dužijanca” iz Subotice (Vojvodina).
>>I na trećinu manje površina pšenice će biti dovoljno
>>Žetva za obnovu krova starih zagorskih hižica
To je jos bilo vreme dok je dragi Bog po zemli hodao.Nije bilo otrova,kukuruz se okopavao,ribe bilo u svakom jarku i kanalu.Puno dvoriste cvijeca,kosnice pcela,gusaka,kokosi pataka.Sada umijesto cvijeca rastu koprive i trava partizanka.Prije mi se na kucni prag pokakila pcela a danas susjed.