Uske zavojite stepenice koje vode prema riznici zagrebačke katedrale već bude uzbuđenje u svakome tko se zaputio prema riznici, koja skriva stoljetne tajne zagrebačke prvostolnice i njezinih biskupa i nadbiskupa.
Iza velikih vrata (koja su, zapravo, vrata poput onih na velikom sefu, jer je riznica posebno osigurana) dočekuje nas kustosica s. Lina Puklavec, dobri duh zagrebačke katedrale, koja o svakom predmetu u posebno izrađenim drvenim ormarima zna svaki detalj.
– Jučer smo imali nekoliko posjeta, čak iz veleposlanstava. Riznica je svima zanimljiva – govori nam rektor zagrebačke katedrale mons. Josip Kuhtić, koji se brine za cijelu katedralu i poznaje svaki njezin kutak.
Riznica je doista očaravajuće mjesto. Na ulazu je jedan od najstarijih izložaka, plašt kralja Ladislava.
– Ovo lijevo je kraljica Jelena, a desno je kralj Ladislav – pokazuje nam s. Lina Plukavec plašt, koji je hermetički zatvoren u golemoj staklenoj vitrini, a nakon toga otvara ladicu s najstarijom banskom zastavom hrvatskog bana Nikole Bakača Erdödyja.
– Ukrašena je grbovima Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a napravljena u obliku lastavičina repa, jednobojna, jer je hrvatska trobojnica došla tek u 19. stoljeću – tumači nam s. Lina, otvarajući nakon toga vitrine s relikvijarima svetaca, među kojima izdvaja nekoliko najdražih, onaj sv. Leopolda Bogdana Mandića, koji je darovao papa Ivan Pavao II., i relikvijar s relikvijom blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
Najzagonetniji predmet, a vjerojatno jedan i od najvrednijih bjelokosni je plenarij, koji potječe od prvog zagrebačkog biskupa Duha.
U spektakularnoj pljački 1927. ukrao ga je lažni grof Mirko Pyelik – Inna, koji je stanovao kod zvonara katedrale, lažno se predstavljajući velikim ljubiteljem umjetnina pa je pridobio njegovo povjerenje i praktički imao stalni pristup vrijednim umjetninama.
Napravio je duplikat ključeva riznice i izradio kopiju plenarija, koja je bila toliko vjerna da nitko u riznici nije primijetio da je zamijenjen ukradeni original. Krađa je otkrivena posve slučajno kada je bečki trgovac umjetninama Maks Gluckselig pokušavao od Kaptola otkupiti plenarij za ondašnjih milijun dinara, ali su njegovu ponudu stalno odbijali, no 1929. za boravka u Bostonu, doznao je kako je plenarij otkupio bostonski muzej za polovicu novca koji je on nudio Kaptolu.
Otišao je na Kaptol i donio fotografiju plenarija, koja je otkrila čak 56 razlika između kopije i originala.
– Danas su u riznici i pravi plenarij i njegova kopija – pokazuje nam s. Lina Plukavec.
To je bio i jedini pokušaj krađe iz riznice zagrebačke katedrale. Riznica obiluje brojnim crkvenim inventarom, biskupskim štapovima, misnicama i liturgijskim priborom, koji se i danas koristi za velikih crkvenih svečanosti.
>>Za Arhitektonski atlas pet je godina obilazio grad i slikao građevine
Za sve koji se sad bore s ovih nekoliko kvadratnih metara u kojima se nalazi nekoliko pozlacenih predmeta... Da je ITKO od vas bio u Istanbulu, u Topkapi Saraj, vidio bi da toliko blaga ima u svakoj od tridesetak velikihih soba. Našeg blaga! Da je itko od vas bio u Beču u Schönbrunu ili nekoj drugoj carskoj zgradi, vidio bi što je bogatstvo... I na kraju, što misliš, čijim su novcem izgrađene sve one palače u Veneciji? I hajde sad okrivi Crkvu i njenih 25 kvadrata blaga za to što je Hrvatska u banani.