U Hrvatskoj s HIV infekcijom trenutačno živi oko 1000 osoba, a od 1985. godine, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om, ta je bolest dijagnosticirana kod gotovo 1300 osoba, dok je 220 osoba umrlo, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Svake godine 1. prosinca u svijetu se obilježava Svjetski dan AIDS-a, s ciljem podizanja svijesti i upućivanja na rizike zaraze virusom HIV-a, na mjere zaštite, važnost prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja te na potrebu solidarnosti s oboljelima, smanjenju stigme i diskriminacije kojima su često izloženi.
Terapija dostupna svim oboljelima
Hrvatski zdravstveni sustav od samih početaka pojave HIV/AIDS-a prati kretanje te bolesti, a antivirusna terapija koja zaustavlja napredak bolesti dostupna je svim oboljelima.
Virus HIV-a prenosi se krvlju i spolnim putem, napada imunosustav i uzrokuje cjeloživotnu kroničnu bolest, koja najčešće nema simptome dugi niz godina. Liječenje zaustavlja napredovanje bolesti i razvoj AIDS-a, koji je krajnji stadij HIV infekcije do kojeg dolazi zbog uništenja imunosustava organizma.
Gotovo 90 posto oboljelih u Hrvatskoj zarazilo se nezaštićenim spolnim odnosom, dok se njih oko 6 posto zarazilo upotrebom nesterilnih injekcija za ubrizgavanje droga. Rizik za HIV infekciju veći je u slučajevima spolnih odnosa muškaraca s osobama istog ili oba spola, uporabe nesterilnog pribora za uzimanje droge, većeg broja spolnih partnera, seksualnih aktivnosti povezanih s kupovanjem ili prodavanjem seksualnih usluga te nezaštićenih spolnih odnosa u zemljama s visokom učestalošću HIV infekcije.
Hrvatska među zemljama niskog rizika
Sa stopom od 20 novooboljelih na milijun stanovnika Hrvatska je među zemljama niskog rizika, a ima gotovo tri puta manju stopu novooboljelih od opće stope u zemljama članicama Europske unije.
Hrvatskim je građanima dostupno dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV/AIDS u zavodima za javno zdravstvo, Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", a od 2013. te usluge pruža i CheckPoint – centar za zdravlje i edukaciju mladih u organizaciji Hrvatske udruge za HIV.
Ta udruga i ove godine organizira prigodno druženje s građanima u šatoru na zagrebačkom Cvjetnom trgu, gdje će moći dobiti sve informacije o HIV/AIDS-u i spolnom zdravlju te se posavjetovati sa stručnjacima. Stoga je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a "Doseći nulu – Nula novih HIV infekcija. Nula diskriminacije. Nula smrti povezanih s AIDS-om", te "90-90-90", čime se do 2020. želi postići da 90 posto zaraženih zna svoj status, da 90 posto uzima antiretrovirusnu terapiju te da 90 posto njih postigne nemjerljivu količinu virusa u krvi.
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u svijetu je lani oko 37 milijuna ljudi živjelo s HIV infekcijom, među kojima je bilo oko 2 milijuna novih slučajeva zaraze. Prema UNICEF-ovu izvješću, od 2000. broj umrlih tinejdžera od AIDS-a se utrostručio. AIDS je prvi uzročnik smrti mladih u Africi i drugi u svijetu, navodi se u Izvješću.
Rekordan broj zaraženih u 2014.
Rekordan broj zaraženih HIV-om evidentiran je 2014. u Europi i središnjoj Aziji, a trećinu među njima čine imigranti. Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti sa sjedištem u Stockholmu i WHO iznijeli su podatak o čak 142.000 novih slučajeva, što je najveći broj otkad je bolest osamdesetih godina prošlog stoljeća evidentirana na kontinentu.
Izvan zemalja u kojima im je infekcija dijagnosticirana rođeno je 31 posto zaraženih, a taj je omjer najveći u najbogatijim zemljama sjeverne Europe – na Islandu, u Švedskoj, Luksemburgu, Norveškoj i Irskoj.
Po podacima WHO-a i EU, broj migranata – nositelja HIV-a koji stižu u Europu, u zadnjih je deset godina pao za 41 posto, a europske zemlje vrlo uspješno sprečavaju širenje zaraze na vlastitom teritoriju.
>> Stotine žena i djevojaka vježbale jogu na stadionu
ko je testiro ove horde kaj su usle u uniju ovih mjeseci