Od danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima 11 novih redovnih članova, sedam dopisnih i 16 članova suradnika. Tako su na današnjem svečanom proglašenju novim akademicima postali Mladen Žinić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Ferdo Bašić u Razredu za prirodne znanosti, Vjekoslav Jerolimov i Slobodan Vukičević u Razredu za medicinske znanosti, Jakša Fiamengo, Mladen Machiedo, Dubravka Oraić-Tolić i Josip Užarević u Razredu za književnost, Mladen Obad-Šćitaroci i Zlatan Vrkljan u Razredu za likovne umjetnosti i Zoran Juranić u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Dopisnim članovima postali su Robert Badinter, Andro Mikelić, Igor Štagljar, Antun Tucak, Johannes Reinhart, Rainer Grübel i Odd Magnus Faltinsen, a članovima suradnicima proglašeni su Pero Aračić, Nella Lonza i Robert Matijašić u Razredu za društvene znanosti, Goran Durn, Ivona Marasović, Miljenko Kapović i Mario Šlaus u Razredu za prirodne znanosti, Dražen Matičić u Razredu za medicinske znanosti, Mario Brdar, Anđela Frančić, Dubravka Sesar i Mateo Žagar u Razredu za filološke znanosti, Darko Gašparović, Miro Gavran i Julijana Matanović u Razredu za književnost te Vjera Katalinić u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju
Za članove suradnike HAZU reizabrani su Josip Lisac u Razredu za filološke znanosti i Tomislav Filetin u Razredu za tehničke znanosti.
Zahvaljujući uime svih novoizabranih akademika i akademkinja, govor je održala novoimenovana akademkinja Dubravka Oraić Tolić, naša poznata književna teoretička, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica, koja je podsjetila na dosadašnju povijesnu ulogu Akademije rekavši kako je uloga novih članova HAZU-a da i dalje svojim radom doprinose da Akademija bude društveni i moralni autoritet Hrvatske države. Pritom je kazala kako je upravo ona dobila ulogu da zahvali uime svih novoprimljenih pripala njoj zbog toga što je ona jedina žena među novim članovima Akademije.
U uvodnom govoru predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić istaknuo je kako je ovo prvi put u povijesti da novi akademici ulaze u HAZU kada je Hrvatska ravnopravna članica Europske unije. Podsjetio je kako je Akademija osnovana prije 153 godine i da je za to vrijeme Hrvatska, kao i Akademija, bila u sastavu niza država te da je kroz sve te države i epohe čuvanje nacionalnog identiteta bila nit vodilja i uloga akademika.
Dodao je pritom da se ove godine obilježavaju tri velike obljetnice HAZU-a: 130. obljetnica otvaranja Palače HAZU-a u Zagrebu, 80 godina od dostavljanja Baščanske ploče u zagradu HAZU koju je akademik Kusić nazvao krsnim listom Hrvatske države te 20. godina od osnivanja Zaklade akademije.
– Akademici svojim djelovanjem trebaju biti uzor i inspiracija u društvu. Drago mi je čuti da se posljednjih godina govori kako se Akademija otvorila, no htio bih da se sada govori kako utječe na društvo jer Akademija je ono mjesto u društvu gdje prevladava glas razuma, ona može okupiti najkompetentnije u društvu, ona promiče trajne vrijednosti i promovira jedinstvo nacije, rekao je predsjednik Kusić.
Među uzvanicima na proglašenju novih članova akademije nisu bili ni predsjednik države Ivo Josipović, ni premijer Zoran Milanović, nijedan ministar, ni predsjednik Sabora Josip Leko, ali ni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Svi oni poslali su svoje izaslanike. Među nekolicinom istaknutih gospodarstvenika koje je predsjednik Zvonko Kusić posebno pozdravio, bio je i čelni čovjek Agrokora – Ivica Todorić.
>> Predstavljena izdanja Praizvedbe u HAZU
Kako nasa presvijetla pravednost nije kao izaslanika poslao dozivotnog parazita burdusa koji bi usput, onako ucen, sijed od mudrosti odrzao i neko strucno predavanje