Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 15
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
prati ga val bolesti

Krediti i PTSP: Stručnjaci su za Udrugu Franak analizirali 'nuspojave' života u dugu

19.01.2015., Zagreb - Ilustracija za rast tecaja svicarskog franka.
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
1/2
28.06.2015.
u 19:05

Simptomi dijabetesa rjeđi su nego kod ostale populacije jer su na prisilnoj dijeti: četvrtina ih je u nekom razdoblju – gladovala

Strah, napetost, nesanica, beznađe, krivnja, izolacija, suicidalnost... lančani su koloplet emocija i ponašanja u koji je uvučen zabrinjavajući udio dužnika u švicarskim francima. Njihovo se stanje reflektira na obitelj, društvo i državu u cjelini, a upravo je država ovdje propustila ispuniti svoju funkciju zaštite građana, istaknuo je splitski psihijatar Goran Dodig na okruglom stolu Udruge Franak o utjecaju kredita u švicarskim francima na zdravlje dužnika. U studiji pod nazivom „Egzistencijalna ugroženost i individualne psihološke implikacije" Dodig upozorava na niz psihosomatskih poremećaja koje izaziva strah za egzistenciju.

– Pitamo se kako imamo tako nagli porast malignih bolesti. Riječ je o imunološkoj reakciji, naše tijelo i psiha spojene su posude, nema emocionalne reakcije koja ne djeluje na tjelesne funkcije. Golem je porast bolesti štitnjače, gušterače, koja regulira šećer u krvi... – napominje Dodig.

Sve su češća i samoubojstva pod teretom duga: nedavno je još jedan korisnik kredita u švicarcima oduzeo sebi život. No, psihijatar upozorava da su češći parasuicidalni fenomeni: latentna rizična ponašanja u koja se ubraja prekomjerno „uživanje" alkohola, cigareta i lijekova.

– To je model življenja koji ne podržava život – zaključuje liječnik.

Najgore je, smatra, što cijele obitelji žive bez smijeha, zadovoljstva i optimizma, djeca ne odrastaju u dobru okruženju, a onda se društvo čudi pijanim osnovcima kad završi škola.

I kad je gotovo – nije gotovo

– I kad se problem duga u CHF-u riješi, suočavat ćemo se s odgođenim reakcijama. Kod brojnih dužnika doći do posttraumatskog stresnog poremećaja – upozorava psiholog Dragan Jusupović iz Društva za psihološku pomoć.

Jedna od većih prepreka uspješnom nošenju s problemom jest osjećaj krivnje koji društvo pojačava porukama „sami ste krivi što ste se zadužili". Jusupović smatra da je takva osuda jednaka nametanju osjećaja krivnje žrtvi silovanja jer je „išla kroz park u kojem je opasno".

– Dužnici su izloženi neviđenim pritiscima, konstantno ih zlostavljaju radna okolina, mediji, društvo... Djeca pitaju kakav si to roditelj kad nemamo što jesti, otići na izlet... – revoltirana je i Brankica Ivanković, članica Udruge Franak, viša medicinska sestra koja je tijekom dvije godine provodila anketno ispitivanje o utjecaju duga na zdravlje 1037 članova udruge u dobi od 24 do 69 godina. Obuhvaćeno je 47,5 posto žena i 52,5 posto muškaraca od kojih je 85,2 posto zaposleno i u braku, 49,6 posto visokoobrazovano i iznadprosječnih primanja. Kod 86,5 posto zabilježena je promjena kvalitete prehrane, 95,8 posto kupuje najjeftinije namirnice, 60 posto ne može si priuštiti meso, ribu ili vegeterijanski ekvivalent svaki drugi dan, a četvrtina je na neki način osjetila – gladovanje. No, rizik za dijabetes niži im je od ostatka populacije: ima ga 39 ispitanika.

– To ne iznenađuje. Dijabetes se liječi dijetom, a stupanj gladovanja može smanjiti šećer – komentira dr. Dodig.

Svaki peti ispitanik povećao je konzumaciju alkohola, 39,3 posto cigareta. Ubrzan rad srca često osjeća 40 posto, 23 posto probadanje u prsima, polovica ih ima stalne glavobolje, petina promjene vida, a 41,4 posto se tresu ruke.

Mnogi na psihijatriji

To su sve potencijalni rizici za moždani udar i neurološke bolesti, ali i za bolesti probavnog trakta s obzirom na to da ih 35 posto ima žgaravicu, 34,2 posto bol u želucu, 27,3 posto gubitak apetita i 22,5 posto mučninu. Ukupno se 26 osoba već liječi od malignih bolesti. Tijekom dvije godine njih 64,4 posto često je koristilo lijekove protiv bolova, 29,9 posto antibiotike, a 33,1 posto antidepresive. Zbog psihičkih tegoba bolnički se liječilo često do stalno 26-ero, a povremeno 11,9 posto dužnika.

– Što je dostupnija psihološka pomoć i podrška obitelji, posljedice za zdravlje bit će manje. Na žalost, dužnici ne traže stručnu pomoć jer misle da to neće riješiti problem, ali i zato što je psihologija i psihijatrija kod nas još tabu, a zapravo bi trebala biti normalna mentalna higijena – poručuje psiholog Jusupović.

>> Udruga Franak: EK dogodine donosi direktivu o konverziji švicaraca?

>> Dužnici će blokirati banke plaćanjem sitnišem

Komentara 10

CR
crohumans
19:19 28.06.2015.

To što su tim jadnim ljudima napravili je najveća prevara i izdaja. Znam ih par i nakon 8 godina otplate dužni su 40% više sada nakon 8 godina nego što su uzeli kredit. Jedan prijatelj se više ne zna ni nasmijat, druga osoba - uništena.

DU
Deleted user
21:31 28.06.2015.

Kao prvo, fullmax i ostala bankarskoplacenicka ekipico, niko se nije rugao nikome. Ne znam ni jednog koji se rugao ikome. Kao drugo, svatko tko ima vremena tipkati sto redova radi to iz koristi, znaci da je placen za to. Kao trece, clanak je VRLO jasno opisao sto su ti krediti ucinili ljudima. I sad se izivljavati na njima mogu samo neljudi pod krinkom brige za "dug je dug i mora se placati". To vam je kao da se rugate ljudima u Gunji jer su radili kuce uz nasip, pa kad je puknuo reci "Sami ste si krivi?!" Ovo sa svicarcima je elementarna nepogoda, ALI, u kojoj su strane banke zaradile 10 milijardi kuna!! Hej ljudi, sad je malo jasnije zasto se uvijek nedje netko za pljuvati jadne ljude u svicarcima. Zar ne?

CR
croatomir
19:42 28.06.2015.

ako neće ministarstvo financija morat će ministarstvo zdravlja i unutarnjih poslova

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije