Član Predsjedništva SDP-a i šef Kluba zastupnika SDP-a u Saboru Arsen Bauk vodi splitsko-dalmatinski SDP od 2010. godine. No do sada se nije upuštao u lokalne utrke. Ovaj put kandidat je za župana i ide u sraz s HDZ-ovim Zlatkom Ževrnjom i vrlo vjerojatno s Mostovim Mirom Buljem.
Kako ste se dali nagovoriti s obzirom na to da ste na glasu da uvijek igrate na sigurno, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji uvijek dobiva HDZ?
Ne dobiva HDZ samo u Splitsko-dalmatinskoj, nego i u Karlovačkoj, Zadarskoj, Šibenskoj, Ličko-senjskoj županiji. Vrijeme je da se to prekine. U Splitsko-dalmatinskoj županiji riječ je o strukturi koja je 24 godine na vlasti i uglavnom služi za zbrinjavanje HDZ-ovih kadrova koji izgube izbore u gradovima i općinama.
Što kao župan planirate?
Jedna od prvih odluka koju ću predložiti Skupštini jest da se sukladno Zakonu o lokalnoj samoupravi upravljanje pomorskim dobrom te osnivačka prava nad školama u najvećem dijelu povjere gradovima i općinama koje to žele.
Ranko Ostojić i Branko Grčić nisu se dali nagovoriti na Split, ni Peđa Grbin na Pulu...
Nisam sklon tome da središnjica svoje želje nameće lokalnim organizacijama. To smo pokušali 2013. u Zagrebu i nije ispalo najbolje. Osim toga, to tako i ne ide. Početni je položaj da kandidat sam kaže da hoće ići u utrku, a ne da mu netko drugi kaže da ide pa onda on odlučuje hoće li ili neće ići. A i nisam upoznat s navodnim nagovaranjima iz vašeg pitanja. Mi u oba grada koja ste naveli imamo kandidate.
Očekuje li se da zastupnici u Saboru glasaju za odluku predsjednika stranke?
Očekuje se da glasaju u skladu s Ustavom, zakonima, odlukama Kluba i svojom savješću. Uz napomenu da sabornica nije mjesto na kojem se trebaju voditi unutarstranački ratovi.
Zašto je onda za odluku da umjesto Zorana Milanovića u Sabor uđe Alen Prelec glasala samo polovica zastupnika SDP-a?
Odluka je donesena sa 116 glasova za i jednim glasom protiv i o takvim odlukama nema smisla diskutirati. A i nije ju predložio predsjednik stranke, nego Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Budući da se taj dan nije glasalo ni o čemu što je bilo sporno, dio zastupnika zamolio me da im odobrim odsustvo zbog drugih obveza i ja sam im to odobrio.
Kako kao šef Kluba tumačite činjenicu da se zbog Alena Preleca preskočilo dvije žene na listi, a u Saboru imate samo pet zastupnica?
To nije posao šefa Kluba. Na to sam eventualno mogao reagirati kao član Predsjedništva kad su se liste sastavljale. Kad već nisam tad, ne bi bilo pošteno ni sad. Kako ja, tako ni ostali koji su u tome sudjelovali. Što se tiče kolege Preleca, mislim da je odličan kandidat jer da nije, Milanović ga ne bi ni stavio na listu, Bernardić odredio kao zamjenu, a građani Brdovca izabrali za načelnika.
Pa i Melita Mulić i Karolina Leaković bile su na listi, i to bolje rangirane od Preleca. Zar one nisu kvalitetne kandidatkinje?
Svih stotinjak kandidata SDP-a kvalitetno je kao i još tisuće kolega koji nisu bili kandidati. Na listama je bilo 140 kandidata u deset jedinica i doslovce za svaku možemo sad gledati tko je bio bolji, a tko lošiji i zašto predsjednik stranke nije nekog predložio na sedmo, nego na deveto mjesto. A možemo gledati i jesu li građani preferencijalnim glasovima taj poredak mijenjali. Vraćati se sada u proces sastavljanja lista i izbora nepotrebno je. Da je zakon predvidio da se ide po redu, išli bismo po redu. Ali nije. Ostalo je ovlast predsjednika. Nije baš pošteno da se veća rasprava vodi oko jedne zamjene nego oko sastavljanja svih lista.
Uskoro će lokalni izbori. Prije četiri godine osvojili ste šest gradova središta županija i dva župana. Što očekujete sada?
Startamo s pozicije dva župana i četiri gradonačelnika središta županija. Sve iznad toga je napredak, a ispod toga nazadak.
“Ispala” su vam dva grada...
Ne znam jeste li pratili, u Vukovaru su bili ponovljeni izbori, a u Splitu smo gradonačelnika isključili iz stranke.
Da, ali na izborima ih je osvojio SDP?
Osvojili su ih kolege Sabo i Baldasar uz potporu SDP-a i to s relativno lošom situacijom u vijeću. Sad ni jedan ni drugi nisu kandidati SDP-a. I 2009. dobili smo Zagreb pa se 2013. to ipak nije gledalo prema istim kriterijima. A ja samo želim jednake kriterije za sve.
Kad smo već kod Zagreba, ispada da svi imaju svog kandidata, pa i HDZ, osim SDP-a koji je u Zagrebu najjača stranka.
SDP će imati svog kandidata u Zagrebu, odnosno ispod jednog kandidata ili kandidatkinje svakako će pisati SDP i taj će pobijediti.
Nije li žalosno da SDP koji u Zagrebu ima više od pet tisuća članova nema svog kandidata?
Lokalni izbori posebna su vrsta izbora i može se dogoditi da glasači, zbog određenih razloga, prepoznaju kao dobrog kandidata nekog od srodne ili bliske stranke. Sada ćemo imati kandidata koji će pobijediti. I tada će to biti radosno, a ne žalosno.
Nedavna izjava predsjednika vaše stranke Davora Bernardića da bi predsjednici trebalo dati da koordinira tri ministarstva izazvala je brojne reakcije. Je li i vas iznenadila?
Tu sam izjavu shvatio kao kritiku postojećeg stanja u kojem imamo miks između načina izbora iz prošlog i ovlasti iz ovog stoljeća.
Zbog te se izjave mnogi u vašoj stranci pitaju je li stranka izabrala dobrog predsjednika. Što vi kažete?
Davno je rekao Radio Erevan da Partija ne griješi.
A koji je vaš stav, treba li predsjedniku dati veće ovlasti ili ga birati u parlamentu?
Skloniji sam biranju u parlamentu.
Da se bira u parlamentu, vjerujete li da biste uspjeli ikada doći do dvotrećinske većine i bi li predsjednik tada bio produkt političke trgovine?
Kad bi se došlo do dvotrećinske većine da promijenimo Ustav u tom smjeru, onda bi se valjda došlo i do konkretnog imena. Ali, može se propisati i manja većina. Ako su ovlasti protokolarne, može i većina biti manja.
Što je s rejtingom SDP-a? Pada već mjesecima.
Prije dvije godine u ovo vrijeme bio je 19,7 posto, sad je nešto viši. U jednom će se trenutku i taj trend okrenuti. Uvijek će biti građana koji dijele naše ideje i stavove, samo oni u jednom trenutku to mogu prepoznati u nekoj drugoj sličnoj opciji. Mi se moramo boriti za naše biračko tijelo i u određenim trenucima malo proširiti našu glasačku bazu prema centru, a s druge strane truditi se pokazati biračima da HDZ nije dobar izbor.
Podržavate li onda Bernardićevo okupljanje stranaka od centra prema ljevici?
Ako SDP želi voditi državu, onda mora okupljati, a ako želimo biti tek konstruktivna i jaka opozicija, onda možemo i sami.
Koja je snaga Naprijed Hrvatske i Laburista?
Ne treba previše filozofirati. Laburisti su nastali iz HNS-a, a Naprijed Hrvatska od ljudi iz SDP-a. Kao što su Hrvatska zora i Hrid nastali iz HDZ-a. Gospodin Prgomet i gospodin Kujundžić prije nekoliko su godina izašli iz HDZ-a. Danas je jedan ministar, a drugi potpredsjednik Kluba zastupnika i kandidat za gradonačelnika Zagreba. Prema tome, ako se netko u jednom trenutku i razišao s rukovodstvom stranke, to ne znači da je taj razlaz vječan ili nepopravljiv. U zadnja dva izborna ciklusa izbori su u nekoliko izbornih jedinica odlučeni za nekoliko stotina glasova i možda bi baš ti glasovi bili presudni. To ne znamo dok se svi glasovi ne prebroje.
Prgomet i Kujundžić vratili su se u HDZ, a Josipović nije u SDP, nego je SDP s njegovom strankom potpisao Deklaraciju o dobrom društvu. Malo je to različita situacija...
Nas ne čekaju parlamentarni, nego lokalni izbori. Za parlamentarne je izbore naša zadaća da što manje glasova ljevice i lijevog centra ostane izgubljeno. Da su glasovi ORaH-a i Naprijed Hrvatske s izbora 2015. išli nama, imali bismo četiri zastupnika više.
Gdje je HNS u toj priči, zašto oni nisu potpisali Deklaraciju?
Što mislite da je uvjerljivije, da idemo zajedno u Zagrebu ili da potpišemo Deklaraciju, a ne idemo zajedno u Zagrebu? HNS u većini jedinica lokalne samouprave ide s nama. Od lokalnih priča ne bih radio nacionalne teme. A ako govorimo o budućnosti, ima dovoljno vremena da se potpiše Deklaracija. Sam tekst Deklaracije nije sporan HNS-u. Možda taktiziraju. Zašto bi oni potpisivali kada se mi sjetimo. Ima vremena. Okupljat će se i dalje.
Koristi li HNS krizu u SDP-u?
HNS se bori za svoj prostor, svoje biračko tijelo. Ono može u jednom dijelu pokriti dio onoga što mi nemamo, a u jednom dijelu se preklapamo i normalno je da će se pokušati izboriti za svoju jaču poziciju. Pa i na naš račun. Što tu nije legitimno?
Što kažete na suradnju HDZ-a i Mosta i na povremene trzavice među njima?
Pripremamo se za sve scenarije. HDZ, Most i manjine imaju solidnu parlamentarnu većinu, ali koje bez Mosta ipak nema. Vidite da je HDZ nekoliko puta pokušavao skupiti 76 zastupnika bez Mosta pa mu baš i nije išlo. Zadnji se put nisu mogli dogovoriti oko ravnatelja HRT-a. Počeli su razgovore i s drugima pa su brzo shvatili da ne ide i da se opet moraju okrenuti Mostu.
Znači pripremate se i za prijevremene izbore?
S obzirom na to da smo prije nekoliko mjeseci imali prijevremene izbore, logično je da neki kalkuliraju i s tim scenarijem. Pa nećemo valjda preskočiti izbore zato što su prijevremeni.
Je li taj scenarij realan? Prošlog smo vikenda imali mini krizu kad je potpredsjednik Vlade navodno nudio ostavku, no brzo se sve smirilo.
Upravo bih je tako nazvao – mini krizom, koje se danas nitko i ne sjeća.
Kako gledate na taj Kovačićev manevar?
Uopće nisam shvatio što je pjesnik htio reći. Mislim da ni ljudima iz Mosta nije jasno što je Kovačić izveo. Nema smisla da je spin za lokalne izbore kad Kovačić na njih ne ide. Možda je to samo pokušaj da se komunikacija između partnera u Vladi svede na normalnu mjeru jer ono što je gospodin Đakić rekao za odluke ministra uprave stvarno nije uobičajena komunikacija. Trebalo je nešto napraviti da se premijer i predsjednik HDZ-a ograde od tog istupa.
Kao bivši ministar uprave, kako gledate na Kovačićev rad?
Ministarstvo uprave ima u svom djelokrugu većinu tema za koje treba ili politički dogovor, koji ponekad nije lako postići ni u okviru jedne stranke, a kamoli u okviru koalicije u kojoj ste manji partner. Trebate izrazito veliku suradnju i kooperativnost “velikih” ministarstava jer nijedan projekt unutar državne uprave ne možete provesti, a da u njemu ne sudjeluje barem MUP i Ministarstvo financija. S te strane jasno mi je da tu ne može doći do nekog velikog napretka ako ne postoji jasna politička potpora. A da bi je premijer dao, mora se ponajprije zamjeriti svojim ministrima.
Znači reforme ne trebamo očekivati?
Akcijski plan provedbe strategije javne uprave realan je i neambiciozan. A realan je upravo zato što je neambiciozan. Ne kažem to da bi ga neka naša vlada ambiciozno provela. I ja sam od nekih stvari morao odustajati, odnosno morao sam raditi kompromise. Pa sam se bavio onim što je moglo proći.
Što očekujete od Povjerenstva za suočavanje s prošlošću?
Ništa. I ne mislim da će pridonijeti smanjenju podjela. To je smokvin list da premijer Plenković ne mora neke stvari riješiti odmah. Poput ploče u Jasenovcu koja ondje i dalje stoji.
Zahuktava se situacija s Agrokorom. Treba li država intervenirati i, ako da, u kojoj mjeri?
U mjeri da zaštiti radna mjesta, nikako vlasnike.
Treba li se ministar Marić izuzeti od odlučivanja o Agrokoru?
Treba. Mariću je sigurno teško. S obzirom na staž u Agrokoru i staž u Vladi, neupitno je da bolje poznaje Agrokor nego državu. A da bi se zaštitili interesi države i građana, odluke mora donositi netko tko situaciju u Agrokoru može promatrati neutralno, bez emocija.
Kao ministar koji je uveo Zakon o životnom partnerstvu, kako danas gledate na prava LGBT osoba? Jesu li im ona danas ugroženija?
Institucionalno nisu. Nisam čuo ni za jedan problem s provedbom zakona. On je u tom trenutku bio demokratski kompromis, dobar kompromis, apotekarski izmjeren do koje granice možemo ići. Zato i nema problema. Slovenci su išli tri koraka dalje i dobili referendum koji je to poništio. Ipak, još uvijek nemamo javna sklapanja partnerstva.
I vi ste bili na jednom gay vjenčanju?
Na dva. Na jednom privatno, kod prijatelja, a na drugom kao ministar. Čak sam i poklon dao u ime Vlade. Dvije kravate, sve zajedno 250 kuna.
Kako komentirate veliki obrat u slučaju Tomislava Sauche?
Već u startu u cijeloj priči bilo je toliko nelogičnosti da sam se usudio braniti kolegu Sauchu prije nego što je počela istraga. No onda je DORH s tolikom uvjerljivošću i toliko munjevito poslao zahtjev u Sabor za skidanje imuniteta da smo se svi u čudu povukli. I na kraju ispada da smo pogriješili, da se nismo trebali dati impresionirati tom brzinom.
Je li slučaj Saucha za ostavku glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana?
Ne za njegovu, ali za nečiju jest. On mora utvrditi tko je odgovoran u hijerarhiji.
Šefica USKOK-a?
To će on utvrditi. Ništa u tom slučaju nije upućivalo na to da on treba biti gotov za tri dana. Očito su željeli nekoga zadiviti i očito da nisu uspjeli. A ako kažu da je sve bilo po „pravilima struke“, onda bi trebali razmisliti o tim pravilima.
>>Odavanje počasti braniteljima zapravo je izlika za proslavu obljetnice NDH'
Podrška bijovnicima HOSa koji su nas obranili od srpskih agresora !Takodje hvala Gospodinu Bauku sto cijeni Hrvatske branitelje koji su razbili njegove zemljake .