Čelnici sedam sindikata javnih službi izvijestili su danas da se neće odazvati na sastanak s tehničkom vladom o sporazumu o povećanju osnovice za plaće u javnim i državnim službama te su poručili da rast plaća od šest posto očekuju već na plaćama za prosinac, u suprotnom najavljuju sudske tužbe.
– Sigurni smo da su se stekli uvjeti za izvršenje sporazuma o povećanju plaća u javnim službama u slučaju rasta BDP-a, no o njegovoj provedbi nećemo pregovarati s tehničkom vladom – poručio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec. Pritom je citirao izjavu premijera Zorana Milanovića u vrijeme štrajka prosvjetara kako u vrijeme tehničke vlade nema nikoga tko bi mogao preuzeti ikakve obaveze.
Sporazum "težak" 1,8 milijardi kuna kojih nema u proračunu
Sindikati javnih i državnih službi potpisali su tijekom 2011. i 2012. godine s predstavnicima vlade sporazume o osnovici za plaće u javnim i državnim službama, po kojima im osnovica treba rasti šest posto nakon što BDP raste dva i više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja. To bi za proračun značilo trošak od oko 1,8 milijardi kuna.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić pozvao je sindikate javnih službi na sastanak o mogućoj aktivaciji sporazuma o povećanju osnovice za plaće danas u 13 sati, a sindikate državnih službi u 15 sati, doznaje se iz sindikalnih krugova.
Mrsić je u petak u priopćenju istaknuo kako je "sporazum na snazi i treba ga poštivati, no svjesni smo da će realizacija sporazuma dovesti do dodatnih pritisaka na rashodovnu stranu proračuna Republike Hrvatske, posebno zbog činjenice da je trenutačno na snazi privremeno financiranje, do 31. ožujka 2016. godine".
Ako poslodavac ne ispoštuje sporazum, iz sindikata poručuju da na raspolaganju imaju više instrumenata – od sudskih postupaka do pregovora o provedbi sporazuma, ali s relevantnim pregovaračima, kada nova vlada bude formirana.
Iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) neslužbeno se doznaje da je prosjek rasta BDP-a u zadnja dva kvartala iznosio 1,99948 posto, što je ispod potrebnih dva posto za aktiviranje sporazuma vlade i sindikata. Iz sporazuma nije jasno može li se prosjek od 1,99948 posto zaokružiti na dva posto, jer nije definirano na koliko decimala se računa prosjek, pa se pojavila špekulacija da će vlada to iskoristiti kako ne bi morala povećati plaće.
Izračun BDP-a na pet decimala je smicalica
Mihaljinec je rekao da izračune BDP-a na pet decimala, kako bi se osporila prava iz sporazuma, sindikati smatraju smicalicama i političkim igrama. "Prvi put od osamostaljenja Hrvatske objavljuju se podaci DZS-a na petu decimalu. Ne mislimo se s vladom o tome sporiti, znamo da imamo pravo. Ako ga ne isplate, ostvarit ćemo ga sudskim putem", poručio je Mihaljinec.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić ustvrdio je kako je s dosadašnjom vladom socijalni dijalog bio na najnižoj razini od osamostaljenja Hrvatske. "Ne znam što će poduzeti kao tehnička vlada kada nisu ništa poduzimali kao aktualna vlada. Mi jesmo za socijalni dijalog, ali s druge strane moramo imati relevantnog socijalnog partnera jer je riječ o ozbiljnim ugovorima i potraživanjima i dosta velikoj težini financijskog ugovora, koji je u ovom trenutku na našoj strani", rekao je Babić te istaknuo da će se već u siječnju na isplatnim listama za prosinac vidjeti hoće li vlada ispoštovati sporazum.
Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radika upozorio je na moguće političke razloge za to što premijer, koji protekle četiri godine nije imao vremena za sindikate, u fazi kada je moguće očekivati ponavljanje parlamentarnih izbora, nalazi vremena za sindikate. "To upućuje na moguće političke razloge, a ne one zbog kojih smo mi stalno otvoreni za suradnju i dogovor, ali s onima koji su vjerodostojni partneri i koji će rješavati to pitanje", poručio je Radika.
>> 'Sanaderovina' na naplati: povišice plaća (ne) donose gospodarski rast
>> Sindikati u sudaru sa stvarnošću: zašto im ne bi trebalo popustiti
Policajci, nastavnici, liječnici, medicinske sestre - to su ljudi koje se neki usuđuju zvati uhljebima. Ljudi su se odrekli svojih plaća kad je bila kriza da bi olakšali svima i sad kad se izlazi iz krize s pravom traže svoje