U Hrvatskome saboru danas se prigodnom svečanošću obilježila godišnjica ulaska Republike Hrvatske u članstvo Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO). Prije osam godina Hrvatski je sabor 25. ožujka 2009., potvrdio ispravu o pristupu u punopravno članstvo NATO saveza, nakon što su sve države članice saveza ratificirale hrvatski pristupni protokol i deponirale ga u State Departmentu.
Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Miroslav Tuđman podsjetio je kako je 1. travnja 2009. godine današnja predsjednica RH, a tadašnja veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar-Kitarović u ime Hrvatske predala u State Departmentu ispravu Hrvatskoga sabora čime je Hrvatska postala punopravna članica NATO-a.
Hrvatska već niz godina sudjeluje u NATO-im misijama
- Nažalost Hrvatska u svojem gospodarskom i tehnološkom razvoju mora učiniti još velike napore da bi postala učinkovita kao i najrazvijenije članica EU, jer se ne smije zadovoljiti da bude tek među 30% najrazvijenijih država u svijetu. To pak zahtjeva kontinuirano ulaganje u sustave nacionalne obrane i sigurnosti s jedne strane, ali i sudjelovanje u zajedničkim vojnim misijama, operacijama i vježbama. Republika Hrvatska već niz godina, i prije punopravnoga članstva, sudjeluje u NATO-im misijama i operacijama od Afganistana do Kosova – kazao je Tuđman. Niz je, dodaje, transnacionalnih prijetnji – od klimatskih promjena, migracijskih tsunàmija, terorizma, pandemija, ilegalne trgovine drogom i ljudima, proliferacija oružja za masovno uništenje, itd. – koje također moraju postati dio regionalnih i globalnih sigurnosnih strategija.
- Danas su prijetnje asimetričnim ratovima, cyber terorizam i kibernetski napadi na kritične nacionalne infrastrukture, promijenile prirodu sukoba i karakter ratova. Svijet je doživio pomak od vremena konvencionalnoga rata u vrijeme informacijskoga rata. Meka moć postala je jača od tvrde moći. Danas smo svjedoci da se vojne operacije koriste kao potpora informacijskim operacijama. Činjenica je da što su zemlje tehnološki naprednije i gospodarski razvijenije to su ranjivije. U suvremenom svijetu više nema jasnih granica između unutarnjih i vanjskih prijetnji, unutarnje i vanjske sigurnosti. Tradicionalne podjele na unutarnje i vanjske ugroze, tradicionalna uloga uporabe vojske samo protiv vanjskoga neprijatelja, pa time i uloga NATO-a kao vojnoga saveza u međunarodnome poretku – traži nove strategije ne samo nacionalne sigurnosti, nego i kolektivne sigurnosti – naglasio je Tuđman koji zbog svega toga očekuje kako će Parlamentarna skupština NATO-a imati sve veću ulogu u pronalaženju političkih dogovora oko scenarija i strategija za uporabu vojnih potencijala, NATO-ih misija i operacija. Kaže kako će u narednim mjesecima Hrvatska donijeti svoju novu Strategiju nacionalne sigurnosti i usvojiti novi zakon o Domovinskoj sigurnosti.
Predsjednica će biti nepokolebljiva u cilju zaštite domovine
Izaslanica predsjednice RH Anamarija Kirinić podsjetila je pak kako samo Sabor može odlučivati o tome hoće li i u kojem broju naše hrabre pripadnice i pripadnici Oružanih snaga u kriznim žarištima svijeta preuzeti na svoja ramena teret političke odluke o članstvu Hrvatske u NATO-u. - Bez iznimke je Hrvatski sabor tu odgovornu zadaću ispunio časno i odgovorno, iskazujući svijest o ozbiljnosti takvih odluka i odgovornosti koju sa sobom nosi – naglasila je Kirinić te dodala i kako će predsjednica, kao i dosad, biti nepokolebljiva u cilju zaštite domovine.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Mirko Šundov kaže kako je Hrvatska članstvom u NATO-u dodatno osnažila svoju sigurnost, a spremna je, dodaje, podijeliti iskustva iz procesa pristupanja s nama prijateljskim državama iz Jugoistočne Europe i olakšati im put prema euro-atlantskim integracijama. - Sposobnosti za nacionalnu obranu ostaju prioritet u daljnjem razvoju naših Oružanih snaga, ali isto tako u razvoju vojnih sposobnosti naše napore dogovaramo i koordiniramo s ostalim članicama NATO-a. Oružane snage RH razvijat će se kao moderne, dobro opremljene i uvježbane snage, interoperabilne sa snagama saveznika i partnera, sposobne za odvraćanje potencijalnih ugroza sigurnosti i opstojnosti Domovine, te ukoliko odvraćanje ne uspije, za obranu Domovine. Isto tako moraju biti spremne pružiti potporu obrani saveznika, za doprinos miru i sigurnosti na međunarodnom planu te za pomoć civilnim institucijama – naglasio je Šundov.
NATO je jamac sigurnosti i slobode
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kaže kako je NATO danas, više nego ikad, jamac sigurnosti i slobode, a Hrvatska, dodaje, ulaže i nastavit će ulagati u naoružanje, a posebno u svoje ljude.
- Zbog toga smo morali te moramo i dalje ulagati dodatne napore u okviru obrambenog proračuna u smislu odgovora na potrebe nacionalne i kolektivne sigurnosti. Nakon dugo vremena, u 2017. smo uspjeli povećati obrambeni proračun za 9 %. Očekujem i zalagat ću se i za daljnje povećanje obrambenog proračuna i u budućnosti. Hrvatska kao članica NATO-a doprinosi vlastitoj nacionalnoj sigurnosti i sigurnosti svojih saveznika te jačanju vlastitog položaja u međunarodnoj zajednici – poručio je Krstičević.
Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Paolo Alli pohvalio je hrvatsku delegaciju u Parlamentarnoj skupštini. - Proširenje širi stabilnost, a cilj NATO-a je da se ojača savez i uklone prijetnje. Stabilnost je jako važna danas kada živimo u vrlo složenom obrambenom okruženju, na istoku je Rusija koja postaje sve agresivnija i provodi novi način hibridnog ratovanja, a na Mediteranu imamo puno novih prijetnji, kao terorizam i migracije. Moramo biti ujedinjeni kako bismo se suočili s tim prijetnjama, sigurnost je danas globalno pitanje i nitko ne može biti sam – objasnio je Alli. Integracija u NATO, dodaje, pospješuje ulazak zemalja u EU, pa se tako nada da će, dodaje, Crna Gora za nekoliko mjeseci postati članica NATO-a, jednako kao i za koju godinu i članica EU.
Petrov: Snažno zagovaramo proširenje
Predsjednik Sabora Božo Petrov kaže kako ulazak u NATO svjedoči i tome kako je Hrvatska, demonstrirajući snažnu nacionalnu samosvijest kada je to trebalo, nakon pobjede u obrambenom Domovinskom ratu, smogla snage i dalekovidnosti krenuti putem dobrosusjedskih odnosa i suradnje u širem susjedstvu, kao i putem sveobuhvatnih, unutarnjih institucionalnih i društvenih reformi.
- Snažno zagovaramo proširenje za sve one koji vide svoju budućnost u odrednicama zacrtanim u okviru Politike otvorenih vrata NATO-a. Korist je obostrana; širenjem zone sigurnosti jača se NATO, a nove članice dolaze pod zaštitu NATO-ova „kišobrana“. Naša odgovornost prema jugoistoku Europe proizlazi i iz činjenice da mi u potpunosti poznajemo težinu puta koji treba proći do članstva, kako u NATO-u, tako i u Europskoj uniji. Euroatlantska perspektiva je zalog za budućnost ovog prostora - osiguranje mira, stabilnosti i napretka Jugoistočne Europe – kazao je Petrov te zaključio kako se iskreno nadam da će i Makedonija te Bosna i Hercegovina uspješno prijeći put prema članstvu u Savezu, jer to doprinosi trajnom miru, stabilnosti i sigurnosti u našem susjedstvu i Europi kao cjelini.
>>Panika na Baltiku: 'Rusija sposobna pokrenuti napad u roku od 24 sata'
>>Grabar-Kitarović čestitala Vučiću: Hrvatska podupire proces europskih integracija Srbije
A tko ce ocistiti Jadransko more od svega sto ste tamo istresli? Uracunavaju li se troskovi toga u nas doprinos? Hocete li i ove godine otvoriti turisticku sezonu sa ratnim brodovima na Bacvicama?