Hladni pogon i plaće zaposlenih u javnom sektoru i javnoj upravi godišnje stoje 55 milijardi kuna. To je puno za državu, dugoročno se ne može i neće financirati, kazao je Boris Lalovac, ministar financija, na radnom ručku kod Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. Ponovio je da neće linearno smanjivati plaće, ali nije precizirao što će s time u vezi učiniti da postigne uštede i pokrije manjkove do kojih će doći nakon povećanja neoporezivog dijela dohotka.
Ljutit na suradnike
No, što misli o efikasnosti javne uprave ministar je na grub način pokazao javnom packom najužim suradnicima. Predstavnik prijevoznika Petar Šimić požalio se da koncesije na carinskim prijelazima dobivaju tvrtke koje ne plaćaju poreze i u gubicima su, nakon čega je ministar organizirao sastanak u ministarstvu kako bi se razjasnio problem.
– Ja sam ministar i na meni je da vodim politiku, bavim se sustavom, a ne rješavam pojedinačne probleme. Time se trebaju baviti moji pomoćnici i zamjenici koji su jednako dobro plaćeni kao i ja. Zato ovdje moram postaviti pitanje svrsishodnosti onih ispod nas, što radi administracija ispod mene ako ja moram donositi odluke o svakom problemu, potužio se Lalovac. Nakon toga za riječ se javio Lalovčev zamjenik Igor Rađenović i objasnio da natječaj na koji se prijevoznici žale još traje te da carinska uprava još nije dodijelila koncesije. Lalovac je poduzetnicima kazao da kreće s projektom reforme proračunskih rashoda.
– U proračunu nema novca za ceste, luke i željeznicu, takvi infrastrukturni projekti moraju se financirati isključivo iz EU fondova, a sredstva proračuna usmjerit će se u istraživanje, razvoj, inovacije, obrazovnu infrastrukturu, ali ne za plaće već za stvaranje traženih vještina, rekao je ministar. Uštede na rashodima će se postići na administraciji, subvencijama, agencijama i zdravstvu, a rezultati se moraju pokazati već za šest mjeseci. Daljnje dvije mjere su nastavak rasterećenja bruto cijene rada i stabilan porezni sustav. Kad broj zaposlenih bude barem 1,6 milijuna, moći će se govoriti i o nižem PDV-u.
Bez MMF-a
– Razumijem ministre zdravlja i obrazovanja jer nije lako provesti reforme koje pogađaju građane i svakog korisnika. No, treba odvojiti produktivne od neproduktivnih troškova, kazao je Lalovac i pohvalio se da ima stopostotnu podršku premijera Milanovića za planove jačanja privatnog sektora i potrošnje građana.
– Dvadeset godina kod nas je vladala filozofija da se prvo utvrde rashodi, i prema njima naštimavaju prihodi. Krećemo s novom logikom koliko gospodarstvo realno može dati i tome prilagoditi rashode, kazao je Lalovac koji je mišljenja da Hrvatskoj ne treba pomoć MMF-a da bi servisirala dugove.
– MMF nam pruža tehničku podršku, ali nikakav drugi aranžman nam ne treba, kazao je Lalovac i podsjetio da sva pitanja vezana uz deficit rješava s Europskom komisijom.
Najavio je da će rebalans proračuna pripremiti za mjesec dana, a nije precizirao hoće li se plaće povećati od studenog ili prosinca.
Rashode regulirati prema tome koliko gospodarsvo moze dati. Kako neobicna i lucidna ideja, trebalo je 25 godina da dodju do iste!