Prošla godina bila je rekordna za hrvatske zračne luke jer je preko njih prošlo 6,68 milijuna putnika, 5,70 posto više nego 2013. A to se odrazilo i na financijske rezultate većine domaćih aerodroma.Najzadovoljniji mogu biti u Zračnoj luci Split koja je lani ostvarila čistu dobit od čak 63,1 milijun kuna, što je apsolutni hrvatski rekord. Godinu prije dobit splitskog aerodroma iznosila je 46,7 milijuna kuna. Splićani su povećali prihode sa 216,2 milijuna kuna na 245,5 milijuna kuna, dok su rashodi narasli sa 168,8 milijuna kuna na 181,2 milijuna kuna. Resnik je lani imao rast broja putnika od 10,99 posto (1,72 milijuna putnika).
Štedjeli na reklamama
Direktor ZL Split Lukša Novak kaže da su unatoč recesiji ostvarili dvoznamenkasti rast prometa i ističe da su dobri rezultati poslovanja splitskog aerodroma samo dio dobrih rezultata u turizmu Splitsko-dalmatinske županije. Rastu broj putnika pridonio je i festival Ultra koji privuče u Split na desetke tisuća gostiju. I Zračna luka Dubrovnik posluje vrlo profitabilno. Čilipi su lani zaradili 42,1 milijun kuna, dok im je u 2013. godini dobit iznosila 33,8 milijuna kuna.
Dubrovački aerodrom povećao je prihode sa 219,3 milijuna kuna u 2013. na 235,6 milijuna kuna lani, dok su rashodi rasli nešto blaže, sa 184,4 milijuna kuna na 192,5 milijuna kuna. Preko Čilipa je lani prošlo 1,57 milijuna putnika, 4,02 posto više nego godinu prije. Zračna luka Zadar, pak, iako je imala rast broja putnika lani od 5,19 posto (477.384 putnika), zabilježila je pad i prihoda i dobiti. Zadarski aerodrom je tako lani zaradio 3,4 milijuna kuna, za razliku od 7,7 milijuna kuna dobiti iz 2013., dok su mu prihodi pali sa 54,4 milijuna kuna na 52,7 milijuna kuna.
Direktorica te zračne luke Irena Ćosić kaže da je do pada prihoda došlo od ulaska Hrvatske u EU kada su se promijenili neki propisi pa su zbog toga pali prihodi u duty free shopu, i to oko dva milijuna kuna. Prihodi su manji za 500.000 kuna i zato što se od prošle godine ne naplaćuje najam prostorija za djelatnike MUP-a i Carine na aerodrmu. Usto, ističe, neki su zbog štednje otkazali svoje reklama na aerodromu. Rashodi su među ostalim rasli i zbog angažmana zaštitara na pregledu putnika, oko tri milijuna kuna.
Pulski aerodromom lani se izvukao iz minusa od 1,2 milijuna kuna koji je ostvario 2013. Ta zračna luka lani je ostvarila dobit od 126.700 kuna. Prihodi su pri tome rasli sa 51 milijun kuna na 51,2 milijuna kuna, dok su rashodi pali sa 52,3 milijuna kuna na 51,1 milijun kuna. Puljani su lani imali rast broja putnika od 5,71 posto (370.314 putnika).
I Zračna luka Rijeka, nakon što je 2013. završila u minusu od 1,1 milijun kuna, lani je bila pozitivna pa je ostvarila dobit od 1,2 milijuna kuna unatoč padu broj putnika od 26,53 posto (103.433 putnika). Prihodi su im pri tome pali sa 16,2 milijuna kuna na 15,1 milijun kuna, ali srezali su i rashode, i to sa 17,4 milijuna kuna na 13,9 milijuna kuna.
Skuplje usluge u Zagrebu
Jedina slavonska zračna luka, ona u Osijeku, ostvarila je lani skromnu dobit od 5000 kuna. Osječkom aerodromu prihodi su narasli sa 9,9 milijun kuna iz 2013. na 14 milijuna kuna lani, a isto tako su se kretali i rashodi. Osječki aerodrom je zbog dolaska novih avioprijevoznika poput Ryanaira i uspostave domaćih zračnih linija lani imao rast broja putnika od čak 674,66 posto (27.028).
Međunarodna zračna luka Zagreb, kojoj je 2014. bila prva godina pod koncesijom, poslovala je lani s gubitkom od 10 milijuna kuna. Lani su prihodi na Plesu iznosili 807,7 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 818,4 milijuna kuna. U ukupne prihode i rashode uključena je i vrijednost gradnje novog terminala od oko 443 milijuna kuna. Kad se to oduzme, poslovni prihodi MZLZ-a iznosili su 361,2 milijuna kuna, dok su poslovni prihodi Zračne luke Zagreb u 2013. godini iznosili 294 milijuna kuna. Osim zbog rasta broja putnika, 4,29 posto (2,39 milijuna putnika), ti su prihodi lani rasli i zbog poskupljenja usluga zračne luke. Operativna dobit MZLZ-a lani je iznosila 82,3 milijuna kuna.
