navigacija Hrvatska 65
PROPADANJE SLAVONIJE

Od zlatne ravnice ostala je napuštena livada

Centar za mirovne studije proveo je istraživanje Geometar nejednakosti u kojem su obradili i regionalne razlike u RH

Privatizacija, uz rat, uništila je slavonsku industriju, a uvozni lobi poljoprivredu

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL

Slavonija je prije rata bila jedna od najbogatijih regija, a Vukovar među najbogatijim gradovima u bivšoj državi. Danas su ta regija koja bi mogla hraniti pola Europe i grad u kojem su tvornice nekad zapošljavala na desetke tisuća ljudi najsiromašniji u Hrvatskoj. Zbog nebrige svih hrvatskih Vlada dosad, iz Zlatne ravnice se ljudi sve više iseljavaju, a oni koji ostaju teže dolaze do posla nego u drugim dijelovima Lijepe Naše. Vrtić je slavonskoj djeci nedostižniji nego njihovim vršnjacima iz ostatka Hrvatske kao i odlazak na fakultet kad odrastu.

Svaki treći siromašan

Da Slavonija odumire, potvrdilo je i istraživanje Geometar nejednakosti u Hrvatskoj koje je proveo Centar za mirovne studije. Prema tom istraživanju, najviše je siromašnih u Hrvatskoj u pet slavonskih županija. Gledajući stopu rizika od siromaštva po prihodovnoj metodi, svaki je treći Slavonac siromašan. Hrvatska stopa rizika siromaštva po toj metodi je 20 posto, što znači da svaki peti Hrvat ima na raspolaganju manje od 60 posto prosječnog dohotka po kućanstvu – 2000 kuna mjesečno. Dok je primjerice u Brodsko-posavskoj županiji stopa rizika od siromaštva čak 35,9 posto, u Zagrebu ona iznosi 9,8 posto. Četiri od pet slavonskih županija (Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska), imaju najmanji BDP po stanovniku u Hrvatskoj – nešto više do 40.000 kuna, dok u Zagrebu on iznosi gotovo 140.000 kuna, a u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji nešto manje do 100.000 kuna.

Od sedam županija s najvećom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj, pet ih je slavonskih. Dok je u Zagrebu nezaposleno 10 posto stanovnika, u slavonskim županijama taj postotak je do 30 posto u Požeško-slavonskoj do gotovo 45 posto u Virovitičko-podravskoj. Porazni su podaci i o obrazovnoj strukturi stanovnika Slavonije. Tako, primjerice, samo 22 posto djece u dobi od tri do pet godina u Brodsko-posavskoj županiji ide u vrtić. Slična je situacija i u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško slavonskoj, a nešto bolja u Osječko-baranjskoj županiji. U Zagrebu pak 91 posto klinaca od tri do pet godina ide u vrtić, a velikim postotkom vrtićke djece mogu se pohvaliti i u jadranskim županijama. U CMS-u ističu da pohađanje vrtića u dobi od tri do pet godina čini ključnu razliku u kasnijem uspjehu u školi. A tri od pet županija s najgorom obrazovnom strukturom upravo su slavonske. Tako, primjerice, u Virovitičko-podravskoj 48 posto stanovništva nema školu ili je s nedovršenom osnovnom školom ili ima samo osnovnu školu, a samo osam posto je visokoobrazovanih. U Zagrebu je pak 29 posto onih s fakultetom, a 19 posto bez škole i s osnovnom školom.

Tržišni principi

Sandra Benčić iz CMS-a, koja je uz Maju Pleić provela istraživanje, kaže da, ako Slavoniju uspoređujemo sa Zagrebom, onda je tu problem u centraliziranosti institucija zbog kojih onda glavni grad krade visokoobrazovanu snagu od drugih županija. A onda one vuku i privatni sektor. Usto, velike su i nejednakosti između Slavonije i jadranskih županija, ponajprije Primorsko-goranske i Istarske.

– Ključna je obrazovna baza. Ako je ona većim dijelom niskoobrazovana, onda je automatski velika i nezaposlenost ili su poslovi manje plaćeni – objašnjava Benčić. Usto, jadranske su županije razvijenije i jer imaju turizam. Benčić smatra da je do propadanja Slavonije došlo dijelom zbog rata, ali da je za to kriva i problematična privatizacija zbog koje industrija u toj regiji propala, a izgubila se i povezanost poljoprivrede s prehrambenom i pratećom industrijom.

Poljoprivreda se prepustila tržišnim principima i favorizira se uvozni lobi. Ona smatra da se Slavoniji može pomoći osnivanjem Fonda solidarnosti preko kojeg bi se ulagalo u ljude, infrastrukturu i ekonomiju poduzetništva.

>> Demografska pustoš u Slavoniji: Investicijama i porezima vratiti stanovništvo

Malo je bogatih koji žele investirati

Sav novac slijeva se u Zagreb, iz metropole se upravlja novcem. Svaki ministar i saborski zastupnik razvijat će svoj rodni kraj i svoju regiju, a iz Slavonije ih je tek nekoliko. Nijedan Dalmatinac neće ulagati u Slavonski Brod, pa stoga ne treba čuditi što su Zagreb i Istra pet puta razvijeniji od nas – kaže Muhamed Salčinović, umirovljeni doktor ekonomskih znanosti iz Slavonskog Broda. Razloge propadanja Slavonije treba potražiti i u odljevu mladih i zastrašujućem padu nataliteta. Mladi će ostati jedino ako im se omogući zapošljavanje. Ljudi ne rade, a i oni koji rade imaju sramotno male plaće.

– U Brodu danas rade samo tri male tvrtke na prostoru nekadašnjeg Đure Đakovića. Brojna su velika poduzeća propala. Gomilaju se jedino banke, na brodskom ih je području 20-ak – ističe Salčinović i dodaje da je poražavajuće da se školovani ljudi zapošljavaju u bankama zato što su tamo dobre plaće. Slavoniji trebaju ekonomisti, pravnici i inženjeri koji će se prihvatiti posla, otvoriti tvrtke i omogućiti mladima da se zaposle. Tvrtke ne gradi država, nego bogati ljudi koji su spremni investirati, a takvih je malo. I oni koji imaju novca jako su oprezni jer nameti su toliki da jednostavno ne mogu opstati. Nameti su prisutni i u drugim regijama, ali tamo, kaže, privatni poduzetnici imaju bolji oslonac. Po njemu, poduzetnici koji zaposle nove radnike barem godinu dana ne bi trebali plaćati ništa osim doprinosa. (Vedran Balen)

U glavama su nam ostaci komunizma

Teška situacija u Slavoniji, koja je nekada bila žitnica Hrvatske i bivše države i područje koje se snažno naseljavalo radi industrije, nije počela s ratom ili poslije rata. Tvrdi to voditelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Vukovaru Dražen Živić podsjećajući kako su prvi demografski problemi započeli još 60-ih godina prošloga stoljeća.

– Kada se govori o Slavoniji i sadašnjem stanju, nikako se ne može zanemariti nastala šteta u Domovinskom ratu. Uz to, imali smo i razne politike, agrarne reforme, privatizaciju i druge stvari koje su otežavale situaciju i dovele do ovoga gdje je Slavonija danas – kaže Živić. Dodaje i kako veliki problem predstavlja i centralizirana politika koja se vodi tako da politička i druga moć ne odlazi daleko od Zagreba, ali i regionalnih centara. Samim tim floskula o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske ostaje samo mrtvo slovo na papiru.

– Zato nam se i događa da uvozimo jaja, meso ili povrće iako i sami to možemo proizvesti. Kao društvo, u glavama, i dalje imamo puno ostavštine komunizma tako da se mnogi i dalje drže one da ih se ne može malo platiti koliko oni mogu malo raditi – rekao je Živić.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava traži hitnu reakciju Vlade kako bi se grad spasio i pokrenuo u pravom smjeru.

– Mi nismo mogli sami obnoviti kuće, zgrade, infrastrukturu… Stoga ja krivim hrvatske Vlade, a onda neka Vlada od vlade Srbije zahtijeva isplatu ratne štete – rekao je Penava. (Branimir Bradarić)

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (6 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

101
Registracija
  • tkozna tkozna

    28.10.2016 u 08:09h

    Mi Slavonci znamo ono što ne znaju Zagorci, Podravci Istrijani tko je jedina snaga koja nam omogučava da budemo napredniji od navedenih pa već 25 godina nismo glasali ni za jedne druge nego za hadezeovce ili bivše hdzovce i možemo vam reči da sada oni dobro žive.
    20 63% 12
  • Jednakost Jednakost

    28.10.2016 u 07:50h

    Sutra cete opet dati glas adzejcima? Samo naprijed gospodo, naprijed, ali u Njemacku.
    19 61% 12
  • Prava Hrvatina

    28.10.2016 u 08:29h

    Od zlatne ravnice ostala je napuštena livada a od domoljubnih balkanskih bajki ostali su zabranjena thompsonova pjesma, mahutanje sa zastavom i kopanje po kontejnerima kao svoji na svome.
    21 58% 15
  • Cro-X Cro-X

    31.10.2016 u 02:55h

    Hrvatska tj. njeni političari u zadnjih 27 godina, su uništili sve što je bilo dobro kod Hrvata u Hrvatskoj i BiH pa tako Slavoniju i Posavinu koje bi mogle Evropu prheraniti i još izvesti za ostale kontinente,.. O tisućama uništenih i prodanih tvornica, INA-i lopovlucima, pljački, ratnom profiterstvu, utajama, pronevjerama itd.. da ne govorimo.. Ne trebaju Hrvatskoj četnici, ima ona gorih među onim koji se prave veliki "domoljubi".
    0 0% 0
  • cfa.companyforall cfa.companyforall

    30.10.2016 u 20:39h

    Jednu stvar vi ne znate , a mi slavonci znamo a to je da nisu to napustene livade nego su to TODORICEVA,PIPUNICEVA polja s kojih oni uzimaju velike novce,a SLAVONCE iseljavaju da im ostane sto vise zemlj. znaju oni da je SLAVONIJA BILA NAJBOGATIJA Pa nisu oni ludi, a i politicari koji im dozvole da unistavaju slaviniju. bas je cudno kako jedna takva velika kompanija placa drzavno zemljidte od 70do 150kn hektar , a mi placamo preko 1000kn
    0 0% 0
  • Graničar s Drine

    30.10.2016 u 12:27h

    Ovo nije nikakvo istrazivanje već rezultat ankete koja je imala vec postavljen cilj. Tko pozna Slavoniju a poznam je ja. Gotovo da nema zaseoka u kojemu nisam bio. Istinski kvalitetna zemlja nalazi se oko Vukovara i pustare Mirkovac u Baranji znaci to se ne radi o Bog zna koliko velikim povrsinama. Prema zapadu svakim metrom zemlja je losije kvalitete. Rijetki će me ovdje razumijeti jer za pedologiju nisu culi kamo li da su s prof.dr.sc Zeljkom Vidačekom posjetili podrucja s obronačnim pseudoglejom, semiglejom, solonjecom itd. Znači Slavonija ima poprilično necu reci losa ali vrlo zahtjevna tla. Potrebno je puno dati zemlji d abi imali uspjeha jer Slavonske zemlje nece gospodara vec slugu. Sad da se osvrnem na one koji pričaju bajke pa cu im reci zlatno doba Slavonije nije njihova voljena YU, zlatno doba krece kraljevinom i carevinom pod imenom KUK. Zlatno doba Slavonije bile su tzv. pustare. Dok su one funkcionirale funkcionirala je Slavonija kad se njih počelo gasiti u svrhu "naprednosti" i laznog proleterijata sve je otislo k vragu. Gasenje pustara krece početkom sedamdesetih godina proslog stoljeća. Posebno bih rekao da komentar gospodina Nikolica rodjenog u Jajcu nema smisla jer covjek je studirao tamo neke drustvene znanosti a to suvremeni svijet ne priznaje.
    0 0% 0
Pregledaj sve komentare