Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, koje je premijer Andrej Plenković još prije najavljivao i koje bi trebalo pridonijeti tome da se napokon zatvore otvorena povijesna i ideološka pitanja nedemokratskih sustava prošloga stoljeća, konačno bi trebalo biti i osnovano, i to u četvrtak na sjednici Vlade.
Nema što razgovarati
Povjerenstvo bi trebalo imati dvadesetak članova, a osim što će mu cilj biti postizanje konsenzusa o svim pitanjima totalitarne prošlosti očekuje se, s obzirom na prijašnje najave, i da iznjedri zakonski okvir kojim bi se pravno regulirali svi sporni simboli totalitarnih režima.
Točan sastav se još ne zna, međutim, u javnost su procurila navodna imena ljudi koji su pozvani u to novo tijelo. Riječ je o dvadesetak ljudi od kojih svatko predstavlja pojedinu instituciju jer je namjera na institucionalni način riješiti pitanje simbola svih totalitarizama. Zna se da je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predložen za predsjednika Povjerenstva, a ostale članove činili bi ne samo povjesničari nego i pravnici, sociolozi, politolozi... Izbor Zvonka Kusića za šefa Povjerenstva ne čudi jer pozicijom predsjednika HAZU, krovne znanstvene institucije, Povjerenstvu daje dodatni ugled. A time što on po profesiji nije povjesničar nego liječnik dobiva se na neutralnosti jer ne može biti prozivan da je povjesničar desnoga ili lijevoga pogleda na prošlost.
Prema našim informacijama, u Povjerenstvo je pozvana i bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, ugledni profesor kaznenog prava Davor Derenčinović, SDP-ov bivši ministar kulture Antun Vujić... Priča se i da su pozvani predstavnici dviju organizacija mladih, a od povjesničara bi se u Povjerenstvu trebali naći i profesor Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest, profesor Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, te profesor Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru. Poziv da pridonese radu Povjerenstva dobio je i povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu profesor Hrvoje Klasić, ali je odbio sudjelovati.
– Čini mi se da je Vladi doista stalo do toga da se više ne bavi problemima iz prošlosti i dajem joj podršku da učini sve da se društvo suoči s prošlošću. Međutim, nismo našli zajednički jezik o načinu na koji bi to trebalo napraviti. Ja kao stručnjak za povijest 20. stoljeća spreman sam razgovarati sa svim stručnjacima koji su se s raznih aspekata bavili hrvatskom poviješću 20. stoljeća. No predočeni sastav Povjerenstva ne ulijeva mi povjerenje da bi se mogao postići uspjeh jer su u njemu uglavnom ljudi koji se hrvatskom poviješću 20. stoljeća, posebice periodom socijalizma, oko kojeg će, pretpostavljam, biti najviše polemika, nisu nikad bavili – kaže Klasić kojemu smeta i što su u cijelom Povjerenstvu povjesničari u manjini.
“Ustaše zli, partizani dobri”
U krugu povjesničara koji će biti u Povjerenstvu Klasiću odgovaraju da se prof. Lučić intenzivno bavio upravo temama koje Klasić spori, da je prof. Ančić teoretičar totalitarizama, a da se i doc. dr. sc. Ante Nazor također bavio hrvatskom poviješću 20. stoljeća.
– Princip je bio da u Povjerenstvu sudjeluju ljudi iz ključnih hrvatskih institucija, sveučilišta, Ustavnog suda..., a da uz povjesničare budu zastupljeni i etičari, pravnici itd. Kriva je percepcija da smo mi “komisija za istoriju” Saveza komunista i da ćemo mi, banaliziram, reći da su ustaše zli, a partizani dobri. Mi ćemo ukazati na probleme s kojima se sureću istraživači i postaviti pravni okvir unutar kojeg treba rješavati probleme – rekao nam je jedan od predloženih članova Povjerenstva. Osnivanje Povjerenstva koordinirao je šef premijerova kabineta Davor Božinović.
Klasić po definiciji ne može biti član takvog povjerenstva, jer je osoba koja nije u stanju odvojiti struku od emocija, a i ima problema u razlikovanju povijesti od stvarnosti. Momak misli da je problem u činjenicama i da je on tu najkompetentniji, no problem nije u činjenicama, sve su činjenice više-manje poznate, problem je u cjelovitoj interpretaciji tih činjenica. Primjerice, Klasiću je masovni ubojica Tito pozitivna osoba, jer ima određenih pozitivnih strana, npr. sagradio je savski nasip i prugu Brčko-Banovići.