Ukupni direktni troškovi sanacije posljedica katastrofalne poplave koja je Vukovarsko-srijemsku županiju pogodila u svibnju zasad iznose 165,7 milijuna kuna, piše u Vladinu izvješću.
Pomoć poduzetnicima
Dakako, konačni troškovi bit će višestruko veći jer je, primjerice, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u tom izvješću navelo izravni trošak od samo tri milijuna kuna koliko su Hrvatske ceste utrošile interventno odmah nakon poplave, dok će ukupni troškovi rekonstrukcije oštećenih državnih i lokalnih cesta iznositi 100 milijuna kuna.
Slično je i s izravnim troškovima Ministarstva graditeljstva koji zasad iznose samo 223 tisuće kuna, a ukupni će troškovi vjerojatno premašiti milijardu kuna. Naime, u Programu obnove i saniranja posljedica katastrofe, koji je Vlada usvojila 3. srpnja, ukupni troškovi obnove zgrada – stambenih, javnih i gospodarskih – preliminarno su procijenjeni na 1,633 milijarde kuna.
(Foto: Davor Javorovic/Pixsell)
No, stvarni troškovi obnove na koncu će, doznajemo iz Ministarstva graditeljstva, ipak biti znatno manji.
– To je bila prva procjena. Sada već s velikom sigurnošću možemo tvrditi da će obnova svih poplavljenih objekata biti puno manja od tih 1,6 milijardi kuna jer smo utvrdili da su oštećenja mnogih kuća ipak manja nego što smo odmah nakon poplave pretpostavljali – kažu u Ministarstvu graditeljstva. Od svih ministarstava najveći trošak zasad je prijavilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – 54,7 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna utrošeno samo na skupljanje, odvajanje i obradu otpada. Izravni troškovi Ministarstva poljoprivrede zasad iznose 25,5 milijuna kuna. Najviše se (15 milijuna) utrošilo na deratizaciju, dezinfekciju i zbrinjavanje životinjskih lešina u Agroproteinki.
25.000 kuna o radniku
Ministarstvo poduzetništva i obrta, koje zasad nije imalo troškova, poduzetnicima će isplatiti 25.000 kuna po svakom radniku – ukupno 12 milijuna kuna.
Ministarstvo obrane potrošilo je samo 7,16 milijuna kuna iako je vojska odradila lavovski dio posla u spašavanju ljudi, stoke i imovine, kao i u sanaciji posljedica poplave. Ukupno je u akcijama spašavanja i sanacije sudjelovalo 2120 vojnika, a najviše ih je na terenu bilo 18. svibnja – čak 1371.
>> Satelitima se poplave mogu predvidjeti pet mjeseci unaprijed
ostavite se šuplje priče ljudi , slavonija i bez ovakve katastrofe treba pomoć , ovo je samo pokazatelj koliko možemo očekivati u slučaju katasrofe od naše "lijepe". treba stvari uzeti ozbiljno i svako sebi reći kako bi se ja ponašao u takvoj situaciji, u takvom beznađu.zima će uskoro a onda kad traktori budu u zagrebu regulirali promet onda će svako biti ministar prometa i reći da zagreb nije kriv za takvo stanje u slavoniji.ljudi su u slavoniji vrijedni i oni ne čekaju da im to netko drugi uradi ali moraju čekati prokletu birokraciju. zato idemo pomoći tim vrijednim ljudima ... kako ? organizirajmo se,neka se 15-20 ljudi okupi i sami bez ministrice dogovore sa mještanima radove , ljudi tamo uzimaju novce za radove zato što se boje zime,jer kad dođe zima nema više radova - toće im biti isprika u vladi. zato apeliram na ljude koji suosjećaju sa ljudima u gunji i ostalim poplavljenim mještanima da se organiziramo i pomognemo direktno a ne prepucavati se kriv je ovaj,kriv je onaj . javite se ja mogu organizirati pomoć.