Banja, Dusina, Orah, Podprolog, Veliki Prolog, Vrgorac mjesta su u
Dalmatinskoj zagori u kojima ima više birača nego
stanovnika. Usporedbom popisa stanovništva i popisa birača
jednostavno se dobije podatak da je u Vrgorcu upisano 548 birača
više nego što u mjestu ima stanovnika!
Manipuliranje izborima
Uvidom u podatke iz popisa birača koje je na internet postavio Marko
Rakar, vlasnik kolektivnog bloga pollitika.com, potvrđuju se stare
sumnje da je broj birača u Hrvatskoj prenapuhan.
– Pojedinci u određenim manjim sredinama omogućivali su
masovan upis birača na nepostojeće adrese i ovdje sasvim sigurno možemo
govoriti o organiziranu i sustavnu manipuliranju glasačkim popisima i
pravim kaznenim djelima – tvrdi Rakar, pokretač cijelog
projekta. Samo mjesec dana prije lokalnih izbora Hrvatska se tako
suočava s činjenicom da je temeljni dokument po kojem se izbori provode
u najmanju ruku sporan, a vrlo vjerojatno i lažan.
U Imotskom, tako, ako je suditi prema popisu birača, postoji desetak
ulica s kućnim brojevima 901, postoji čak i 901/b na kojima je
prijavljeno od tridesetak pa sve do 373 birača. Svakome tko je ikada
prošetao Imotskim jasno je da ni jedna ulica nema ni
približno toliko kuća da bi mogao postojati kućni broj 901,
što znači da su ljudi na tim adresama policiji podnijeli
lažne prijave prebivališta, a policija ih nije provjeravala.
Sve te ulice imaju i realne kućne brojeve, ali na njima živi mnogo
manje birača. Tako u imotskoj Ulici Bruna Bušića 901 žive
373 birača, a na kućnom broju 39 žive 42 birača.
Na internetskoj adresi popisbiraca.pollitika.com svatko od danas može
pogledati koliko je u njegovoj ulici ili na kućnom broju prijavljeno
birača i sam se uvjeriti koliko je taj popis realan. Rakar je postavio
i predložak za podnošenje prijave policiji ako netko otkrije
lažno prijavljene birače. Rakar je istražujući sumnjive podatke iz
popisa birača pronašao da su u nekim selima upisani ljudi za
koje tvrdi da sasvim sigurno ne žive u tim mjestima.
– Samo u Dusini izbrojio sam 40 prezimena ljudi koji u tom
selu sigurno ne žive – tvrdi Rakar i poziva sve da se
pridruže njegovu projektu, a mogu na internetskim stranicama postaviti
i fotografije kuća za koje su ustanovili da je u njima prijavljeno
više birača nego što realno u njima može živjeti.
Pretražujući podatke, Rakar je zaključio da su najproblematičnija
područja uz južnu granicu s BiH. Iako lažni popisi birača mogu znatno
poremetiti rezultate izbora, pogotovu lokalnih jer na njima nemaju
pravo glasovati svi hrvatski državljani, nego samo oni koji u Hrvatskoj
imaju prijavljeno prebivalište, zbog lažnih prijava
oštećen je i državni proračun. Naime, na osnovi
prebivališta ostvaruju se prava na zdravstveno osiguranje,
dječji doplatak, socijalna pomoć, naknada za nezaposlene. Sve to na
osnovi lažne prijave dobivaju ljudi koji u Hrvatskoj uopće ne žive.
Prava bi se istraga o lažnim biračkim popisima zapravo trebala provesti
u samoj policiji jer njihovi su službenici nekritički prihvaćali
prijave boravišta s apsurdnim adresama.
Kriv je Ustavni sud
– Danas sam doznao za to i odmah sam od ministra unutarnjih
poslova Tomislava Karamarka zatražio istragu – rekao je jučer
Antun Palarić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za
upravu. Tvrdi da njegov ured ne može odbiti policijsku prijavu nego joj
mora vjerovati.
– Sve je zakuhao Ustavni sud kada je ukinuo odredbu da se
prijava prebivališta može ostvariti uz dokaz o
vlasništvu određene nekretnine ili pak ugovor o zakupu
– optužio je Antun Palarić.
Bizarni izborni inženjering
– Nije realno očekivati da će ljudi koji su na vlast izabrani na ovaj način biti u stanju, štoviše, biti uopće zainteresirani, boriti se za interese onih koji na tom području doista i stanuju – tvrdi Marko Rakar, koji je pokrenuo cijeli projekt istrage lažnih biračkih popisa. Zasad je istražio samo najbizarnije primjere onog što naziva izbornim inženjeringom.
Trebala im je domovnica
– Znam ja zašto ste došli. Zbog ovih što su prijavljeni kod mene – kroz smijeh je rekla vlasnica kuće Luce Mandić iz Zadra, na čijoj je adresi prijavljeno 19 birača.– Nas je ovdje sedmero. Ja, muž i petero djece. Ovi ostali, a to su nam rođaci Čalići, Ančići..., došli su se prijaviti jer im je trebala domovnica. Mi smo prije 11 godina došli iz BiH – rekla nam je Luce Mandić.
