Dok razgovaraju s kolegom fotoreporterom kako sjesti da budu okrenuti leđima kako ih se ne bi moglo prepoznati, teško je povjerovati da ova dva mladića svaki svoj dan provode u bolnici. Oni su djeca na liječenju od ovisnosti o kocki. Jedan od njih tek je navršio 18 godina, a drugi je 20-godišnjak.
Više su puta istaknuli da svojim primjerom ponajprije žele upozoriti roditelje. Izoliranje i popuštanje u školi uglavnom se pripisuje pubertetu i hormonima, a iza vrata sobe njihov srednjoškolac prikovan je za ekran i online se kladi, zaglibio je u dugove i ono još najgore – baš ništa ga drugo ne zanima, nema više osjećaja ni za što drugo osim kocke.
“Čekao sam jedan par”
– Molim vas upozorite roditelje da im dijete može iz kreveta, WC-a, izgubiti bogatstvo. Evo dajem im svoj primjer jer znam da se na neki način kocka svako treće dijete. Moja obitelj nije to znala prepoznati i na početku mi nisu znali pristupiti pa, kad sam priznao da imam problem, čak su mi davali novac da vratim dugove – apelira 18-godišnjak na liječenju od ovisnosti o kocki u Psihijatrijskoj bolnici sv. Ivana koji je kockati počeo u 12. godini. Krenuo je od kladioničkog listića za pet kuna, kartao je belu za novac pa krenuo u kasino, na rulet...
– U godinu-dvije iskockao sam oko 200.000 kuna. Krao sam doma, a kad sam jednom uzeo baki cijelu mirovinu, što inače nikad ne bih napravio, rekao sam mami da imam problem. Došao sam doma i rekao: “Ja više ne mogu ovako, molim vas pomozite mi” – otvoreno kaže ovaj mladić kojemu je djetinjstvo prošlo u zlu koje zapravo i društvo tolerira. Premda je ovisan godinama, dok nije postao punoljetnim zapravo nije imao gdje ni potražiti pomoć. Danas je u apstinenciji mjesec i pol dana, namjerava maturirati iako još nema volju za učenje.
– Prvi dan kad sam došao ovamo, sasvim nepoznati ljudi su mi govorili da bi se mijenjali sa mnom i za glavu i za godine te da ustrajem i riješim se toga – kaže, a 20-godišnji ovisnik koji sjedi preko puta kima glavom s odobravanjem.
– Put kockara je manje više isti, sam si u tome i važan ti je samo prokleti novac radi igre. Mene je najviše uzeo kasino. I ne shvaćaš da si ušao, a već si se navukao. Na filmovima sam gledao kako netko može biti ovisan o tome, a eto me sad. Samo ti je na pameti kako ćeš kockati da bi imao za kockanje idući dan – kaže Mislav, koji se u početku protivio liječenju.
Baš poput njega, s pet kuna u kladionici svoj je ovisnički put kao 15-godišnjak počeo pet godina stariji mladić, kojeg ćemo u ovoj priči nazvati Igor.
– Svaki sam se dan kladio, a kad sam navršio 18, otvorio sam na internetu račun pa sam to činio više puta dnevno, live klađenje... To više nije imalo veze s novcem, nego s osjećajem; da mi novac nešto znači, vjerojatno se ne bih ni išao kladiti jer novac je postao samo sredstvo za igru – kazuje 20-godišnjak koji je na liječenje došao nakon roditeljskog ultimatuma – ili liječenje ili na ulicu.
Kaže da u školi, iako je znao riješiti zadatke testa, ne bi to učinio jer bi “čekao jedan par”. Ili, kad bi ga učiteljica prozvala ispred ploče, a on bi iz džepa izvadio mobitel te pred njom i cijelim razredom čekao da vidi live rezultat.
Suradnja obitelji i ovisnika
Učiteljica bi ga prozvala da gleda šalabahter na mobitelu... Daleko je to bilo od šalabahtera, zbog ovisnosti nije prezao ni u takvim situacijama. Dok razgovaraju, svaku njihovu riječ slušaju dr. Davor Bodor, voditelj dnevne bolnice za ovisnost o kocki, i prof. socijalna pedagoginja Ana Rakić. Liječnik, psihijatar Bodor iznosi brojke: 15 kasina, 234 automat-kluba, 6100 aparata. Kladionice? Tko će ih izbrojiti... U svakom slučaju, previše. I previše dostupne i liberalno tretirane u našem društvu.
– Naš narod ovisnost uvijek povezuje s heroinom, alkoholom, a i ovo je ovisnost – govori dr. Bodor te način liječenja u dnevnoj bolnici Bolnice sv. Ivana opisuje kao strukturirani program kojemu je okosnica grupna psihoterapija.
– U prvom redu cilj je razviti im uvid, oni moraju znati da su bolesni, da su ovisnici. U se obitelji pak priznaju i popišu svi dugovi i dogovori se plan sanacije u kojem oni moraju imati aktivnu ulogu. Uvijek moramo imati obiteljski postupak – objašnjava dr. Bodor.
Kako “hendlati” emocije koje im naviru, kako primiti kritiku, nositi se s impulzivnošću i ljutnjom, tomu ove mlade ljude i ostale ovisnike o kocki na liječenju uči prof. Rakić, koja ih uz razne metode ohrabruje i uči vještinama što će činiti kada izađu iz bolnice.
>> Dostavljač prokockao više od 50.000 kuna mirovina
Još ni jedan komentar do sada nije stigao na ovu temu koja je vrlo bitna u našem društvu jer kocka uništava značajan dio mladih, a i onih starijih. Ali kad je tema sabor i cirkus vezan uz neke glupe teme pristižu stotine komentara uglavnom od stranačkih "stručnjaka" i plaćenika....