"Žao nam je što smo i ove godine u odvojenoj komemoraciji od naše Vlade. Žao nam je istinski zbog toga što znamo da, koliko nama, toliko i ovoj Vladi, jednako prijeti taj val prošlosti koji simbolizira ova ploča u Jasenovcu s onim strašnim pozdravom. Žao nam je zato što znamo da bismo trebali graditi istu moć, moć djelovanja našeg Ustava i našeg zakona i moć djelovanja naših najdubljih moralnih osjećaja kojim bi učinili sve da se ni na bilo kojem mjestu, a kamoli na ovom ovdje, ne može ni čuti, a ni vidjeti pozdrav 'za dom spremni'." istaknuo je na komemoraciji u Jasenovcu Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV).
Na komemoraciji, održanoj povodom proboja zatočenika iz logora 22. travnja 1945., sudjelovalo je više od tisuću ljudi iz Hrvatske, Srbije, Slovenije te BiH, a organizatori su bili Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH) i SNV. Oni su, baš kao i predstavnici Roma i Židova, odlučili bojkotirati nedjeljnu službenu državnu komemoraciju, a glavni je razlog, mada ne i jedini, upravo spomen ploča HOS-a s pozdravom "Za dom spremni" postavljena lani u središtu Jasenovca.
"Ploča je u Jasenovcu na zgradi dječjeg vrtića, na zgradi gdje je bila komanda logora i Luburićevo sjedište, a koja je oteta Lazaru Bačiću, Srbinu poduzetniku koji je ostao bez svoje imovine, a u logoru i bez svog života. Zloguka je to poruka." - rekao je Pupovac istaknuvši obvezu svih da iz Jasenovca "pozovemo Vladu i sve druge da od ovog mjesta učinimo moćno mjesto za uređenje naše zemlje, za uzajamno praštanje, za uzajamno kajanje."
Sama komemoracija prošla je u dostojanstvenom ozračju, uz sudjelovanje predstavnika desetak veleposlanstava uključujući i veleposlanike Rusije, SAD-e, Njemačke, Francuske i drugih bez obzira na to što nije bila riječ o državnom protokolu. I to je bila određena poruka kojih s govornice nije nedostajalo.
"Skup je tužan u prvom redu jer se sjećamo patnji žrtava i preživjelih logoraša Jasenovca, ali i zato što smo morali samostalno organizirati komemoraciju. Ne možemo, niti hoćemo, prihvatiti kolebljiv stav aktualnih vlasti kada je u pitanju ocjena karaktera ustaškog režima i politika nereagiranja na isticanje simbola, uključujući i pozdrav, tog režima. Ne možemo podržati ni Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima jer nam je jasno da je to vijeće za obračun s idejom komunizma i praksom socijalizma. Nećemo to prihvatiti jer znamo da su komunisti na čelu s Titom imali vodeću ulogu u organiziranju narodno oslobodilačke borbe, a da je socijalizam, uz čitav niz svojih očitih pogrešaka, težio dobrobiti čovjeka i društva i uspijevao u tome" – rekao je predsjednik SABA Franjo Habulin istaknuvši kako nema dvojbe da su žrtve Jasenovca nevine žrtve, a ustaše zločinci.
"Dok ne bude jasno da je, ističem, ustaška država, a ne hrvatska država, zločinačka tvorevina i ništa drugo, tako dugo s bilo kojom vladom mi možemo satima ugodno razgovarati, ali rezultata neće biti jer s istinom o zločinačkom karakteru ustaškog režima kompromisa nema niti može biti." - dodao je Habulin. Osvrnuo se i na prošlogodišnje komentare o politizaciji komemoracije.
"Neki će i sada reći kako politiziramo komemoraciju umjesto da šutke položimo vijence i odamo počast, ali vremena su takva da se šutjeti ne smije. Ako nećemo mi uporno ponavljati što je bio antifašizam, tko su bili ustaše, što se događalo u Jasenovcu, prevladat će laž koju nam nameću revizionisti povijesti. Bilo je zločina pobjednika u 2. svjetskom ratu, što ej mrlja narodno oslobodilačke borbe, no pobjednici nisu ubijali po ključu rasne, vjerske i nacionalne pripadnosti. Svaki zločin osuđujemo ali treba utvrditi motive onih koji su se ogriješili o ljudska prava, što je bio uzrok, a što posljedica." - rekao je Franjo Habulin ustvrdivši kako bi mnogi ubijeni bez suđenja od strane pobjednika u ratu, bili kažnjeni i na sudu.
Na komemoraciji se okupljenima obratio i Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske.
"Mi ovdje okupljeni odlučni smo da se suprotstavimo revitalizaciji zločinačkog karaktera i ideja koje su dovele do stradanja nevinih. Da se suprotstavimo zagađivanju današnje Hrvatske s najmračnijim dijelom njene prošlosti. Da i bojkotom upozorimo na impotentnost odgovornih državnih institucija po tom pitanju, na njihovu politiku guranja glave u pijesak kao da vjeruju da će nabujali desni ekstremizam, koji već otvoreno poziva na nasilje, nestati sam od sebe, ako se prave da ga ne vide. Takva politika ugrožava budućnost Hrvatske." - rekao je Zoran Pusić.
Uz saborske zastupnike srpske i romske nacionalne manjine komemoraciji je bio nazočan i bivši predsjednik Ivo Josipović. Njegov prethodnik Stjepan Mesić, inače redovit posjetitelj komemoracije ovaj put je izostao.
SDP je predstavljala delegacija vođena čelnikom stranke Davorom Bernardićom uz zastupnike Arsena Bauka i Predraga Matića.
"Žao mi je zbog dvije kolone. Danas je Vlada trebala biti ovdje, danas je Hrvatska trebala biti jedinstvena. Samo da je u proteklih šest mjeseci bilo barem malo snage, odgovornosti i volje da Vlada sjedne s potomcima i obitelji žrtava kako bi se fašistički simboli i aveti prošlosti zauvijek pospremili u ladice povijesti i da se krene naprijed" – rekao je medijima Davor Bernardić potvrdivši kako SDP neće nazočiti državnoj komemoraciji.
U nedjelju će od 11 sati u Jasenovcu biti održana državna komemoracija, pod pokroviteljstvom Sabora, a u ponedjeljak će od 17 sati, na Dan sjećanja na Holokaust i junaštvo, u Jasenovcu svoju komemoraciju održati Židovska općina Zagreb.
U 1.337 dana postojanja ustaškog logora Jasenovac, u njemu je pobijeno ili je zbog neljudskih uvjeta života umrlo najmanje 83.145 osoba, prema poimeničnom popisu Javne ustanove Spomen područje Jasenovac koliko ih je do sada pobrojano imenom i prezimenom. Brojka se može povećati do 100.000 zbog toga što je mnogo Roma ubijeno, a da o tome nije bilo pisanog traga. Preko pola žrtava – njih 47.627 – su Srbi, zatim po brojnosti slijede Romi, njih 16.173, Židovi, njih 13.116, Hrvati, njih 4.255 i drugi. 22. travnja 1945. godine od 1073 preostalih logoraša Jasenovca, dan nakon što su poubijani svi ženski zatočenici, u proboj je krenulo njih 670. Preživjela su sam 92.
>> Odvojene komemoracije u Jasenovcu: 'Nema delegacije dok se ne ukloni ploča'
Mrrss, nećete rušiti Hrvatsku!