Spojni plinovod između Hrvatske i Mađarske u koji je državna tvrtka Plinacro uložila više od pola milijarde kuna (75 mil. eura) i koji je završen u prosincu prošle godine zjapi prazan i uopće nije u upotrebi!
Kamate 4 posto
Građen je kreditom Europske investicijske banke, a iako je grace period za to zaduženje pet godina, u tom razdoblju Plinacro ipak mora plaćati kamate koje iznose četiri posto. Iako plinovod nije u funkciji i ne ostvaruje nikakve prihode, objašnjavaju Večernjakovi izvori upućeni u poslovanje Plinacra, potrebno ga je održavati, odnosno četiri puta na godinu kositi travu na njegovoj trasi, što stoji nekoliko stotina tisuća eura. Potrebno je i platiti ljude koji obilaze taj plinovod i provjeravaju je li sve u redu...
U taj plinovod, tvrde naši izvori, nije upucana ni osnovna količina plina potrebna da bi se njime taj energent uopće mogao transportirati jer bi i to stajalo, objašnjavaju naši izvori, između osam i deset milijuna kuna. To znači da bi morao postojati veliki kupac koji bi zakupio kapacitete tog plinovoda za znatne količine plina da bi se Plinacru isplatilo u njega ubaciti osnovni plin vrijedan tih deset milijuna kuna.
A zašto zapravo spojni plinovod nije u upotrebi? On je građen kako bi spojio plinovodni sustav Hrvatske i Mađarske i omogućio novi dobavni pravac za plin koji se iz Rusije uvozi u Hrvatsku. Međutim, Ina ove godine prvi put nije sklopila ugovor o uvozu plina s ruskim Gazpromom nego je taj posao ugovorila s talijanskim Enijem pa joj taj dobavni pravac nije potreban. Veliki potrošači plina poput HEP-a i Petrokemije, koji bi eventualno mogli uvoziti plin izvana putem tog spojnog plinovoda, ipak su ugovore o kupnji plina sklopili s Inom. S druge strane, mađarski FGSZ, inače tvrtka kći MOL-a, koji je investirao u gradnju tog plinovoda na mađarskoj strani, interes je imao u tome da se u Mađarsku uvozi plin iz LNG terminala koji se trebao graditi na Krku. No, odluka o gradnji tog terminala, kažu našu izvori, neće se donijeti prije 2014. godine, pa je i ta opcija zasad izvan igre.
– Plin tim plinovodom neće poteći sigurno prije 2017. godine, što znači da Plinacro, koji naplaćuje transport, do tada neće na njemu imati prihode – uvjeren je naš izvor dobro upućen u poslovanje Plinacra. Isti taj izvor objašnjava kako su Mađari imali i veći interes za gradnju tog plinovoda od hrvatske strane jer je MOL htio ući u konzorcij za gradnju LNG terminala, ali mu OMV to navodno nije dopustio.
Brzopleto u projekt
Kad nije mogao u LNG, onda je, nastavio je naš izvor, MOL, tj. FGSZ, ušao u priču sa spojnim plinovodom kako bi se preko njega u Mađarsku uvozio plin iz tog budućeg terminala na Krku. Naši izvori tumače kako je Plinacro brzopleto ušao u projekt gradnje spojnog plinovoda jer još dvije godine imamo zakupljene kapacitete za transport plina do Hrvatske preko Slovenije.
– Zašto se nije prvo, primjerice, završila plinofikacija Hrvatske, nego se išlo u projekt koji se sada pokazao uzaludnim – zaključio je naš izvor.
hrvatska je uvek isla ispred svog vremena....sad treba izgraditi kolodvor za zrakomlatne pjatove.....pa jednog dana kad hr dodje u posed zrakomlatnih pjatova,investicija ce se isplatiti.