U petak je u Zagrebu održana javna rasprava naslovljena "Migracijska kriza i budućnost europskog projekta", na kojoj je između ostalih sudjelovalo petero hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu: Tonino Picula (S&D), Andrej Plenković (EPP), Davor Ivo Stier (EPP), Marijana Petir (EPP) i Davor Škrlec (Zeleni).
Javnu raspravu organizirao je Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj , a cilj događaja bio je pružiti platformu za konstruktivnu raspravu o trenutačno najvažnijem političkom pitanju Europske unije i potaknuti daljnje rasprave na temu politika prema aktualnoj migracijskoj krizi u Europi.
Andrej Plenković se u kontekstu velikog broja tražitelja azila s područja zapadnog Balkana osvrnuo na proglašavanje zemalja zapadnog Balkana sigurnim zemaljama i ustvrdio da će "sve zemlje koje su u procesu pristupanja Europskoj uniji biti proglašene sigurnim zemljama". Također je u vezi s temom vjeroispovijesti izbjeglica dodao da ''ne možemo tražiti zaštitu kršćana na Bliskom istoku, a ovdje dijeliti izbjeglice prema vjeri ili boji kože''.
Davor Ivo Stier objasnio je kako je s gledišta razvojne politike "ideja spriječiti da izbjeglice uopće dođu do potrebe da emigriraju". Također je poručio: ''Europski soft power nije dovoljan, povlačimo se u vanjskoj politici i trebamo vidjeti koji je idući korak."
Marijana Petir je, komentirajući solidarnost među državama oko izbjegličkog pitanja, istaknula kako "solidarnost nije kada susjedne zemlje jedna drugoj šalju izbjeglice i ne žele si međusobno pomoći".
Tonino Picula podsjetio je kako je predsjednik Njemačke gospodarske komore kazao kako Njemačkoj godišnje treba nekoliko stotina tisuća ljudi u raznim sektorima. Istaknuo je kako "te ljude dakako nije lako integrirati i to će odrediti okvir odnosa u Europskoj uniji u sljedećih nekoliko godina". Dodao je da je "Merkel u delikatnoj poziciji,jer je prije nekoliko godina izjavila da je koncept multikulturalizma mrtav''.
Davor Škrlec je zaključio kako je "model legalnog ulaska migranata napravljen kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi" te kako je nužno "osigurati izbjeglicama siguran ulazak u EU".
U javnoj raspravi sudjelovali su i dr. sc. Vedrana Baričević s Fakulteta političkih znanosti i Mitre Georgiev, iz Inicijative "Dobrodošli".
– Dublin treba revidirati, on ne funkcionira u praksi i nepravedan je prema izbjeglicama – poručila je Baričević.
Georgiev je istaknuo kako se "ne može lako napraviti razlika između izbjeglica i ekonomskih migranata", priopćio je Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj.
>> U Hrvatsku u zadnjih 36 sati ušlo više od 12 tisuća izbjeglica
>> O izbjeglicama se odlučuje ‘ad hoc’ i shizofreno
Kakve su to bljuzge, zaštita kršćana je neophodna jer njih nitko niti u tzv. kršćanskoj Europi ne brani a među muslimanima su posebno ugroženi. Radna snaga u obliku muslimana je nepoželjna, oni ne stavljaju ustav i sekularne zakone ispred kuranaa i time sa ne žele integrirati u pridošlu okolinu. Što se njihove produktivnosti i želje za rad tiče to je nepostojeća tema pošto ni oni sami to ne žele. Zaključak, ovi uhljebi mogu odmah prestati trabunjati, ako ima pravde i ova nakaza od EU će postati propali proizvod globalista i mali čovjek će dobiti priliku ponovno raditi i zaraditi u svojoj zemlji.